Nakon Trumpove pobjede u studenom i njegove najave da će snažno podržati domaću proizvodnju nafte, ekonomski analitičar Ivan Odrčić očekuje da bi cijena nafte Brent mogla pasti na prosječnih 60 USD po barelu tijekom Trumpovog drugog mandata.
"Taj pad bi se mogao odraziti na niže troškove transporta i posljedično na niže cijene robe široke potrošnje, uključujući hranu", napominje.
U razdoblju od 2013. do 2024., cijena Brent nafte pokazivala je značajnu volatilnost.
"Tijekom posljednjeg mandata Baracka Obame, prosječna cijena Brent nafte bila je oko 75 USD po barelu, s vrhuncima iznad 100 USD početkom razdoblja (približno 2013.) i padom do 30 USD u 2016.
Tijekom prvog mandata Donalda Trumpa, cijene su se stabilizirale između 50 i 70 USD po barelu, s izuzetkom kratkog pada na 20 USD tijekom pandemije COVID-19 u travnju 2020.
Za vrijeme mandata Joea Bidena, cijene su se u prosjeku kretale između 80 i 100 USD po barelu, zbog niže domaće proizvodnje, poticanja zelene tranzicije i geopolitičkih pritisaka, osobito nakon početka rata u Ukrajini.
Ako se Trumpove energetske politike realiziraju u potpunosti, očekujem prosječnu cijenu od 60 USD po barelu do kraja njegova mandata", ističe Odrčić.
Nafta i energenti su ključni faktori u strukturi cijena u Hrvatskoj.
"Mnogi znanstveni radovi procjenjuju da pad cijene nafte za 10 USD po barelu smanjuje prosječnu godišnju inflaciju u Hrvatskoj za otprilike 0.3 do 0.5 postotnih bodova.
Primjerice, smanjenje cijene s 80 USD na 60 USD po barelu moglo bi smanjiti inflaciju u Hrvatskoj za 0.6 do 1 postotni bod. Ova procjena temelji se na povezanosti troškova energije s cijenama transporta i proizvodnje hrane, gdje su energenti značajan ulazni trošak.
Niža cijena nafte dovodi do nižih cijena goriva, što se izravno reflektira na cijene transporta.
Hrvatska, kao uvozno orijentirana zemlja koja ovisi o prijevozu robnim prometom, snažno osjeća utjecaj cijene goriva. Troškovi transporta u prosjeku čine 20-25% krajnje cijene uvezenih proizvoda (HGK procjena).
Za konkretne brojke, uz pretpostavku prosječne potrošnje dizela za transport, pad cijene dizela za 10% (što bi bilo očekivano uz smanjenje Brent nafte na 60 USD) može smanjiti prosječne troškove transporta za 2-3%.
Primjerice, ako je trenutna cijena transporta robe iz neke zemlje do Hrvatske 1000 EUR, pad cijene dizela mogao bi smanjiti taj trošak na oko 975 EUR, što bi posljedično utjecalo i na niže cijene proizvoda. Hrana u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, izuzetno je osjetljiva na promjene cijena energenata".
Promjena cijene nafte ima značajan utjecaj na cijene hrane, koje su povezane s troškovima transporta i poljoprivredne proizvodnje.
"Ako uzmemo u obzir prosječnu strukturu cijene hrane, otprilike 15-20% troškova hrane povezano je s transportom i energijom.
S obzirom na očekivani pad cijene nafte, pad Brent nafte za 20 USD mogao bi smanjiti cijene hrane u Hrvatskoj za 1-1.5% u prosjeku. Ako su prosječni mjesečni troškove hrane po kućanstvu oko 400 EUR, ovo smanjenje znači uštedu od otprilike 4-6 EUR mjesečno, odnosno 48-72 EUR godišnje po kućanstvu".
Evo kako to izgleda na primjeru potrošnje goriva u Hrvatskoj.
"Godišnja potrošnja goriva za cestovni prijevoz iznosi oko 1,5 milijuna tona. Ako pretpostavimo da je 70% ove potrošnje dizel, to bi bilo oko 1,05 milijuna tona dizela godišnje. S prosječnom cijenom dizela od 1,5 EUR po litri, godišnja potrošnja dizela košta hrvatske potrošače oko 1,575 milijardi EUR. Pad cijene dizela za 10% smanjuje troškove za oko 157,5 milijuna EUR godišnje. Ova ušteda može dovesti do smanjenja troškova za transport robe i usluga, što bi zatim moglo smanjiti ukupne potrošačke troškove i inflaciju.
Ove uštede ne samo da olakšavaju teret potrošačima, već povećavaju kupovnu moć kućanstava. Na makroekonomskoj razini, manji troškovi energenata mogli bi povećati realni BDP Hrvatske za dodatnih 0.2-0.4% godišnje, budući da se više sredstava može usmjeriti u potrošnju i ulaganja umjesto na troškove energenata.
Povratak Donalda Trumpa i njegova politika povećane proizvodnje nafte može imati značajan ekonomski utjecaj na Europu i Hrvatsku kroz smanjenje cijena nafte, što bi posljedično snizilo inflaciju i troškove životnih potrepština.
Očekujem da će Hrvatska osjetiti smanjenje inflacije od 0.6-1 postotni bod, uz smanjenje troškova transporta i hrane, što će povećati kupovnu moć kućanstava i potaknuti gospodarski rast", rekao nam je zaključno Ivan Odrčić.