Stanje se nije bitno promijenilo u zadnja tri mjeseca. Iako su kante za smeće na javnim površinama trebale postati prošlost, i kante i problemi i dalje su tu.
"Problem je što mi to moramo sami financirati. To je nešto što mi ne znamo kako će se, te novce u pričuvi nemamo, a radi se od 100 do 150 tisuća kuna", kaže Željana Suručić-Marković, predstavnica suvlasnika u Sopotu.
Ne postoje ni propisani rokovi u kojima bi se to moralo učiniti.
"Nitko nas ne tjera da to napravimo u nekome vremenu, ali nam nitko ni ne nudi rješenje kako da si pomognemo", kaže.
A ako novca u pričuvi ima, problem je što prostorije unutar zgrade nisu adekvatne za odlaganje otpada. Zato od Grada moraju dobiti rješenje da na određenoj zelenoj površini mogu postaviti spremnik.
Različiti dojmovi
"Nemamo prostora da stavimo boksove i stanari se ne slažu da idu iz zajedničke pričuve, ako može dobit centar grada, zašto ne bi dobili i mi", žali se Katica Karamatić, predstavnica stanara.
"Radije stavim kante pod stubište, nećemo plaćati. Trebamo biti svi jednaki i to će grdo izgledati", kaže Mirko Babić, predstavnik stanara za Dnevnik Nove TV.
"Sređeno je, bit će ovo odlično, samo još ključeve moramo dobit da drugi ne mogu ubacivati smeće. Jako je lijepo, uredno je, nema okolo smeća. Jedino kaj dva parkirna mjesta su manje, ali što možemo, negdje moramo napravitI", zadovoljan je Josip Vincelj.
Ipak, diskriminatorno je, smatraju, što će centar grada dobiti podzemne spremnike koje će njima financirati - Grad. Iako, zasad su samo na tri lokacije.
Saša Novković, predstavnik suvlasnika u zgradi u centru Zagreba, kaže kako za sada nije vidio nikakav konstruktivan i kontinuiran pristup problemu.
"Mi smatramo da je to trebalo drugačije raditi, polupodzemne i podzemne spremnike u cijelom Zagrebu i neka to traje nekoliko godina. Ovako je diskriminatorno", kaže Zdravko Vladanović.
"To je nametanje odluke. Prvotna ideja od grada Zagreba je da mi stavimo spremnike ovdje ispod stepeništa. Tu je priključak plina, tu su kuhinjski prozori, to je neizvedivo", smatra Marinko Blažević, predstavnik suvlasnika i stanara zgrada, Boronogaj.
Obveze prema Europskoj uniji
Za Hrvatsku će morati biti izvedivo da do 2025. odvaja 55 posto komunalnog otpada kao sve članice EU-a.
"Taj postatak se 2030. diže na 60 posto i onda 65 posto.Hrvatska bilježi značajan napredak i jako pozitivne trendove gospodarenju otpadom", kaže Anamarija Matak, ravnateljicom Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ipak, prava i obveze za sve bi morali - biti isti!
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.