Brzina našeg hoda određuje koliko ćemo živjeti - tako je pokazalo istraživanje Sveučilišta u Pittsburghu nakon što su mjerili brzinu hoda starijih osoba. Oni koji su brže hodali, dulje su i živjeli. Ali s tim rezultatima se ne slaže fizioterapeut Tonći Šitić.
Kaže, nije bitna brzina kojom hodamo, već koliko i kako. S ekipom Provjerenog izašao je na ulicu i promatrao kako hodaju prolaznici, i već u prvim minutama nabrojao popriličan broj pogrešaka. Desetljeća iskustva su ga naučila da iz hoda vidi kako netko diše, pravilno ili nepravilno. Loše disanje znači i lošije zdravlje, a sve zbog manjka kisika u našem tijelu.
Riječi 'nemam vremena' postale su nam često opravdanje. Pitanje je jesmo li svjesni koje greške radimo u toj žurbi? Način na koji hodamo, na koji dišemo, ali i kako jedemo utječu na dužinu naših života, jer pogreške u tim naizgled jednostavnim radnjama koštaju nas zdravlja. Brzo jedenje, na primjer, vodi do mnogih zdravstvenih problema, naročito dijabetesu i pretilosti.
Čini li vam se da se, ako navečer zaspite siti, ujutro probudite gladni? A ako zaspite gladni, ujutro će glad nestati? To ima smisla, tvrdi primarijus Sadika Biluš. Kaže da nakon obilnog obroka nikako ne smijemo zaspati jer naša gušterača nastavlja raditi, luči inzulin i izaziva glad. A objasnila je i kakve veze sporije žvakanje ima s intelektualnim sposobnostima. 'To je jednostavna fiziologija, ako ste vi pretrpali svoj trbuh i crijeva, oni rade punom parom. Sva krv ide u te dijelove, a mozak ostaje bez krvi, bez hrane - i zato smo tromi' objašnjava primarijus Biluš.
Zašto trebamo usporiti i razmisliti o malenim pogreškama koje uništavaju naše zdravlje, doznajte u prilogu iz Provjerenog.