Kaja Pavlinović posljednjih nekoliko mjeseci radi od kuće, za to su joj potrebni samo radni stol i laptop. Ona radi u IT sektoru, tvrtka joj je kupila računalo i osigurala uvjete za rad. No takvi su poslodavci, ističe, u manjini.
"Ako netko radi od doma, to ne znači da poslodavac više nema nikakvu obvezu. Vidimo da se kod većine koriste vlastiti laptopi, vlastita oprema. Možda nemamo trošak prijevoza do radnog mjesta, ali imamo trošak kućnog interneta", rekla je Pavlinović.
Sindikati dodaju da su radnici kod kuće izgubili svoje radno vrijeme. Traže da se to regulira novim Zakonom o radu.
"Dobivaju poruke elektroničkom poštom ili rano ujutro pa radnik bude na raspolaganju cijeli dan", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Pitali smo radnike mogu li odbiti svog poslodavca ako iz zatraži da nešto odrade izvan radnog vremena. Adrijana nam je rekla da "uvijek možete, ali je pitanje kakve će biti sankcija", a Lea da "radno vrijeme ne postoji" jer se to izgubilo zbog rada od kuće.
Pravnici misle da se Zakon treba mijenjati
Hrvatska udruga poslodavaca novi Zakon o radu ne želi komentirati, a poduzetnici bi pak rad od kuće regulirali pravilnicima unutar tvrtki jer tvrde da zakon ne može urediti produktivnost radnika.
"Kod nas je inače uvriježeno reći 'idem na posao', a nije uvriježeno reći 'idem raditi'. Kad postane uvriježeno početi govoriti 'idem raditi', pa makar i od kuće, onda će se stvari u Hrvatskoj početi mijenjati nabolje", rekao je Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika.
Pravni stručnjaci upozoravaju da se sada od kuće radi protivno Zakonu i zato ga treba mijenjati. U protivnom se stvara prostor za tužbe s obje strane.
"Ovakvo rješenje, koliko god se činilo bezbolno, zapravo može stvoriti puno problema i radnicima i poslodavcima", rekao je Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ministar rada Josip Aladrović zato kreće u izmjene i jamči da radnici neće morati biti dostupni od 0 do 24, ali i potvrđuje da će se u njemu naći i prijedlog HGK-a o radnicima na čekanju.
"Kriza nas je osvijestila da takve institute treba reaktivirati i treba omogućiti", rekao je Aladrović.
Detalje ne navodi, a HGK traži da teče staž radnicima na čekanju, koji bi se tamo našli jer su u nekom trenutku višak za kompaniju, ali ih se ona ne želi odreći. Za njih bi država preuzela obvezu plaćanja poreza i doprinosa, a HZZ isplate 75 posto plaće.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr