Republika Hrvatska i Grad Zagreb sklopit će Sporazum o razumijevanju i podršci u vezi s rekonstrukcijom "Gradskog stadiona Maksimir" i izgradnji ili rekonstrukciji objekata Katoličke Crkve na 10 lokacija u gradu Zagrebu, navodi se u zaključku koji je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević, a usvojila zagrebačka Gradska skupština.
Zaključak je prihvaćen je sa 27 glasova za i jedan suzdržan, a riječ je o SDP-ovu gradskom zastupniku Renatu Peteku. Sporazumom se definiraju zajednički napori koje će uložiti država Grad kako bi Zagrebačka nadbiskupija ili s njome povezana pravna osoba odustala od započetih postupaka, u kojima se potražuje naturalni povrat nekretnina, na kojima je planirana rekonstrukcija "Gradskog stadiona Maksimir".
Tomašević je dogovor nazvao povijesnim i izrazio zadovoljstvo postignutim, a na konferenciji za medije nakon što je završena 29. sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba, koja je trajala čak tri dana, podsjetio je na još neke od ključnih točaka sa Skupštine i planova za iduću godinu.
''Nezapamćeni povijesni iskoraci"
"Usvojen je rebalans proračuna, subvencije za Holding, Čistoću i ZET. Te su subvencije ključne jer su dizane plaće djelatnicima. Mi ćemo se i dalje truditi da odgađamo povećanje cijena, unatoč tome što sve oko nas poskupljuje", istaknuo je gradonačelnik.
Dodao je i da je usvojen konsolidirani proračun od 2,5 milijarde eura, koji je za pet posto veći od prošlogodišnjeg, a kao najvažnije je istaknuo kapitalne projekte, uključujući i gradnju iduće godine 10 novih vrtića i barem pet novih škola: "Ovo su nezapamćeni povijesni iskoraci u kapitalnim projektima u Zagrebu."
"Dugi niz godina ulagalo se oko 30 milijuna eura godišnje, a mi sada idemo s 220 milijuna. Nadam se da će građevinski sektor moći pratiti ove investicije, a tu su brojni projekti koji će povećati kvalitetu života građanima", naglasio je gradonačelnik.
Dodao je i da se poboljšavaju uvjeti za osobe s invaliditetom, digitalizacija u Gradskoj upravi te prometna rješenja na semaforiziranim raskrižjima: "S ozelenjivanjem idemo i sljedeće godine, ići ćemo i s fotonaponskim elektranama na vrtićima, školama i domovima zdravlja, što će donijeti velike uštede. Povećavamo ulaganja u sport, u manje dvorane i različite sportske objekte i tu budžeta nije ni bilo, a vidjet ćemo da u rebalansu dignemo još s ovih 20 milijuna eura."
''Ne tražim pomoć, tražim da me ne opstruira”
Upitan o Jakuševcu, kazao je da se radi na rješavanju problema: "Sanacija će trajati mjesecima. Vidjet ćemo kako je došlo do odrona kako se to više ne bi ponovilo. Radi se sve da sigurnost radnika bude maksimalna. Trenutno idu jedan po jedan kamion i to je usporilo proces odvoza, ali imamo plan i očekujem da će se kroz desetak dana stabilizirati'', kazao je i objasnio da je riječ o dodatnim radovima na nasipu koji bi proširili i omogućili da dolazi više kamiona.
"Radnici Čistoće ulažu nadljudske napore da građani što manje osjete ove teškoće, iako je znatno usporeno odlaganje otpada", kazao je.
Upitan o Resniku, podsjetio je da ih je HDZ-ova vlada obvezala da Centar za gospodarenje otpadom mora biti u Zagrebu: "Mi imamo lokaciju i smatram da je ona najbolja i ne mislim je mijenjati, a oni koji su protiv nje neka daju alternativu - a nitko od oporbe je ne predlaže. Čak i da je predlože izgubili bi dvije godine.''
''Sad su smijenili i drugog ministra s kojim pregovaram, evo u 2,5 godine ću imati trećeg ministra gospodarstva s kojim ću pregovarati i zato zahtijevam da se to dogovara s Vladom. Čak bih rekao da je ovo nacionalno pitanje. Ja neću s trećim ministrom ponovno započinjati cijeli proces. Ne tražim pomoć, tražim da me ne opstruira”, poručio je Tomašević.
Sporazum nakon 27 godina
Država i Grad se obvezuju u roku od dvije godine od dana sklapanja Sporazuma osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju 10 crkava i/ili drugih objekata Katoličke crkve u Zagrebu na katastarskim česticama u Botincu, Svetoj Klari/Podbrežje, Jakuševcu, Blatu, Jelkovcu/Sopnici, Sesvetskim Selima, Sesvetskom Kraljevcu, Kajzerici, Španskom - zapad i Trnjanskoj Savici.
No, moguće su i druge lokacije umjesto navedenih s obzirom na okolnosti vezane uz imovinskopravne odnose, objasnio je Tomašević. Otkup ovih parcela će provoditi država, to oni plaćaju, ne Grad, a čak i ona koja su u vlasništvu Grada, država će obeštetiti Grad, dodao je.
"Veseli me da ono što smo obećali da se treba imovinsko-pravno riješiti, da se riješilo zahvaljujući našem sporazumu koji će biti sklopljen između Vlade, Zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba. Ono što slijedi jest arhitektonsko-urbanistički natječaj, studija izvodljivosti koja kreće, jer ono što smatram da je najbolje rješenje i što smo i obećali biračima jest javno-privatno partnerstvo odnosno model kako da privatni investitor privatnim novcem gradi Maksimirski stadion", poručio je Tomašević.
S obzirom na to da je riječ o lokaciji u širem centru grada te će se na njoj graditi i popratni sadržaji kao što su hotel, trgovačko-poslovni centar i javna garaža, gradonačelnik vjeruje da će se naći zainteresirani privatni investitori koji će se javiti na natječaj kroz Gradsku skupštinu koji će financirati rušenje postojećeg stadiona i gradnju novoga od 30.000 do 35.000 mjesta.
"Kad podvučemo crtu - rješavamo imovinsko-pravni spor, to za gradski proračun košta nula kuna i ići ćemo u gradnju stadiona koji će isto tako gradski proračun koštati nula kuna", poručio je gradonačelnik.
Prvo gradnja pa rušenje
Istaknuo je da se u rekonstrukciju postojećeg stadiona neće ići, već će se graditi novi moderni stadion s popratnim sadržajima. "Mislim da je vrijeme za rekonstrukcije prošlo", kazao je i dodao da je rekonstrukcija koštala 900 milijuna kuna, za što se moglo dobiti dva nova stadiona.
U rušenje ne mogu ići dok ne izgrade zamjenski, odnosno prošire postojeći u Kranjčevićevoj jer će tamo igrati Dinamo i reprezentacija. Radovi bi mogli početi iduće godine, a kad završe - što će, predviđa se, biti 2025., onda se može ići u rušenje stadiona na Maksimiru.
"Dotad ćemo raditi paralelno na procesima arhitektonskog natječaja, studije izvodljivosti, natječaja za privatnog investitora kako ne bismo izgubili vrijeme", dodao je Tomašević.
Napomenuo je da je Grad bio konstruktivna strana za rješavanje imovinsko-pravnog spora sa Zagrebačkom nadbiskupijom, a kojim 300.000 kvadrata vrijednog zemljišta u širem centru grada prelazi u vlasništvo Grada jedan kroz jedan, bez ikakvih tereta. To je, kaže, bitno za Grad i za izgradnju stadiona.
Ponovio je da 10 lokacija na kojima će se graditi crkve gradski proračun neće koštati ništa jer će se otkup privatnih parcela za njihovu izgradnju, platiti država jer je država ta koja je dužna obeštetiti Zagrebačku nadbiskupiju.
"Grad Zagreb neće platiti niti jednu parcelu koja se otkupljuje radi izgradnje tih sakralnih objekata. Isto tako ukoliko je negdje i Grad vlasnik tih parcela koje čine zemljište gdje se može graditi, tada će država kupiti zemljište od Grada Zagreba ili će dati neko drugo zemljište u vlasništvu države Gradu Zagrebu kao zamjenu", opetovao je Tomašević.
Dodao je i da je sama procedura što se tiče kupnje na državi i jasno se definira cijena. Rekao je i da je oko pola lokacija, a možda čak i više definirano u GUP-u gdje je jedino moguća izgradnja sakralnih objekata, a što se tiče ove druge polovice na Gradu je da prostorno-planski stvore uvjete za to.
Tomašević je podsjetio da jedino za Trnjansku Savicu postoji ugovor koji je star 15 godina gdje se Grad obvezao dati oko 4500 kvadrata u tom mjesnom odboru za izgradnju župne crkve, i ta ugovorna obveza je i dalje na snazi i Grad je mora izvršiti.
Valja podsjetiti da je 27 godina trajao spor između Crkve, države i Grada oko zemljišta na kojem je izgrađen maksimirski stadion.