Tko stoji iza lažnih dojava o bombama? Stručnjak: "Još u vremenu pandemije Hrvatska je utvrdila da dezinformacije dolaze iz ove dvije države"

I treći dan po školama i trgovačkim centrima stižu dojave o bombama. Policija i dalje istražuje tko stoji iza toga.

Reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica o svemu je razgovarala s Gordanom Akrapom s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Upitan što je pomislio kada je čuo za brojne dojave te tko ili što možda stoji iza toga, Akrap je odgovorio da je sve to već viđeno. 

"Ovakve se stvari događaju, ponavljaju se u valovima praktički svake godine kako bi svi oni koji su zlonamjerni pokušali unijeti određeni nemir i nesigurnost u društvo i testirali sigurnosni obrambeni sustav. Ovo je već viđeno i nije nešto što se, nažalost, neće ponoviti u budućnosti", poručio je. 

Upitan zašto periodično dobivamo slične dojave, Akrap je objasnio da je važno uzeti u obzir da to radi više različitih grupa ljudi. 

"To su ljudi koji imaju emocionalnu potrebu privući pažnju na društveno neprihvatljivo ponašanje, osobe koje imaju sigurnosnu potrebu da zadovolje svoje neke osobne ambicije i treća je ona grupacija u kojoj države stoje iza toga. Odnosno, iza namjernog plasiranja neistina u javni prostor, pokušaja destabiliziranja društva i države, izazivanja panike, nereda i kaosa i optuživanja države da ne obavlja svoje preventivne funkcije na način koji treba", ispričao je.

Na pitanje koje države to čine, Akrap je pojasnio da je Hrvatska još u vremenu pandemije utvrdila da je velik broj dezinformacija i pokušaja destabilizacije informacijskog javnog prostora dolazilo uglavnom iz Rusije i Srbije. 

Kako je neslužbeno doznala Vištica, u nekim od elektroničkih poruka stajalo je da su postavljene bombe poput onih koje su tresle druge europske gradove. Akrap je poručio da su to samo obrasci kojima se pokušava dati na važnosti navedenom činu. 

"Međutim, preventivno djelovanje cijelog sigurnosnog sustava i sigurnosnih institucija te tvrtki koje djeluju u tim procesima, kao i na tim područjima gdje je bilo i gdje će vrlo vjerojatno biti takvih prijava, može postići da se na preventivnoj razini to spriječi, a s druge strane da se i na aktivnoj razini smanji njihov negativan utjecaj na društvo", zaključio je. 

Zatvorska je kazna za lažnu dojavu do tri godine zatvora.