Nakon što je Sabor početkom ljeta odbio prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića da se profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zlata Đurđević imenuje predsjednicom Vrhovnog suda, raspisan je treći poziv na koji se prošli mjesec prijavilo nekolko kandidata i kandidatkinja.
Riječ je o sucu Trgovačkog suda u Zagrebu Radoslavu Dobroniću, sucu Vrhovnog suda Marinu Mrčeli, zagrebačkom odvjetniku Šimi Saviću, sutkinji Visokog kaznenog suda Lani Petö Kujundžić, a prijava Daniela Majera nije ispunila uvjete javnog poziva.
Na općoj sjednici Vrhovnog suda, na kojoj je bio prisutan 31 sudac, danas su razmatrani njihovi programi i životopisi. Mrčelu je podržalo 29 sudaca, a Dobronića četiri suca. Ostali kandidati nisu dobili podršku dok sva suca nisu podržala niti jednog kandidata. Mišljenje Opće sjednice s obrazloženjem bit će objavljeno u ponedjeljak.
Milanović, koji čeka mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, ranije se izjasnio da će njegov kandidat biti sudac Dobronić. No da on neće dobiti zeleno svjetlo vrhovnih sudaca bilo je prilično jasno i prije same sjednice Vrhovnog suda, naime, već su nekoliko puta rekli da bi predsjednik trebao biti netko od njih.
Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Marin Mrčela. Sud je poručio da nema ustavne krize i da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.
Podsjetimo, postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće Državno sudbeno vijeće (DSV) objavom javnog poziva nakon čega DSV dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika RH koji o kandidatima traži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.