U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.
U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ''Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku'', rekao je premijer.
Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.
"Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u", kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane - gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.
Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.
HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.
Velika obljetnica stranke
Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ''velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti''.
Na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Sabine Tandare Knezović je li današnje zajedništvou HDZ-u doista iskreno, Kapulica kaže da su došli svi ''članovi HDZ-a koji podržavaju ovu politiku i vide u kojem smjeru Hrvatska ide i što joj treba''. ''To što ima pojedinačnih, različitih mišljenja, to je potpuno normalno i ne vidim da tu postoji ikakva natruha nejedinstva Hrvatske demokratske zajednice'', kazao je Kapulica.
''Moje mišljenje je da je ovo, nakon Franje Tuđmana, za mene, u smislu primjene Tuđmanove filozofije, najbliže onome što smo mi u HDZ-u imali od Franje Tuđmana'', smatra Kapulica.
Iako su već svi ogranci dostavili analizu izbora za Europski parlamehnt, HDZ-ova analiza još nije stigla. ''Što ste nestrpljivi? Smireno, staloženo. Ova stranka ima 3500 različitih organizacija. Prema tome, polako, sve će biti na vrijeme'', kaže Kapulica i ističe da HDZ nema nikakvih unutarstranačkih izbora.
U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada. "Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila potpuno novi okupljajući koncept jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli", rekao je Kapulica.
HDZ izbjegao sve zamke ekstremizma
Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.
"HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva", naglasio je Kapulica.
Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ - ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte, nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.
"Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala", zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Mario Kapulica.
Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.
Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke tadašnje okružno javno tužiteljstvo pokrenulo je prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.
U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.
Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb izdao je rješenje kojim je zabranio održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština održana je 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.
U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a na sjednici je odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ''Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost'', zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg.
Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ''Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu'' u kojemu je zahtijevao oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFRJ-a. Oko tih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.
Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranka u Hrvatskoj. (Hina)