Nakon što je državni vrh na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom u rano ljeto 1990. odlučio formirati hrvatske redarstvene snage kao začetak stvaranja oružanih snaga u mladoj hrvatskoj državi, krajem srpnja te godine proveden je natječaj za primitak u tu službu, a 5. kolovoza u prostoru Policijske akademije postrojene su dvije bojne Prvog hrvatskog redarstvenika s oko 1800 pripadnika. Tri dana potom svečano ih je postrojio predsjednik Tuđman, poručivši im da kao predstavnici nove demokratske hrvatske vlasti moraju biti biti odlučni i odrješiti u obavljanju službe, te da ih građani moraju prihvatiti kao čuvare ustavnog i pravnog poretka.
Postrojbe iz sastava Prvog hrvatskog redarstvenika su već tijekom rujna 1990. suzbile pobunu dijela srpskog stanovništva na Banovini, a pripadnici tih postrojbi kasnije su bili jezgro formiranja Antiterorističke jedinice Lučko, Jedinice za posebne namjene Rakitje koja je prerasla u 1. gardijsku brigadu HV-a, vojne policije na Tuškancu te mnogih drugih specijalnih postrojbi MUP-a i prvih brigada ZNG-a.
Na ta su vremena, obraćajući se svečano postrojenim pripadnicima postrojbe te im čestitajući i zahvaljujući na svemu što su učinili za stvaranje neovisne i demokratske Hrvatske, podsjetili premijerka Jadranka Kosor, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, zamjenik načelnik Glavnog stožera OSRH general pukovnik Slavko Barić kao izaslanik Predsjednika Republike, te predsjednik Udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zdravko Lončar.
'Bili ste, ostajete i bit ćete naša trajna inspiracija za sve što ćemo raditi", poručila im je premijerka Kosor nakon što je obavila pregled postroja, te im zahvalila na iskazanoj hrabrosti i odlučnosti u obrani i stvaranju Hrvatske. Naglasila je da je Domovinski rat bio pravedan obrambeni rat, 'jer smo morali braniti sebe, svoju domovinu, budućnost svoje djece i svakog od nas', a pripadnici Prvog hrvatskog redarstvenika bili su, napomenula je, začetak hrvatskih oružanih snaga i MUP-a. Oni su, dodala je premijerka, zaslužni i što je Hrvatska danas članica NATO-a, da je pred vratima EU.
Ističući da Hrvatska, kao i ostatak Europe, prolazi kroz teško razdoblje gospodarske krize, premijerka je poručila da u tim kriznim vremenima, kao ni u ratu, nema mjesta malodušju, nego je vrijeme za 'zajedništvo kakvo je vas vodilo u stvaranju Hrvatske i tijekom cijelog Domovinskog rata'.
I ministar Karamarko istaknuo je da su pripadnici Prvog hrvatskog redarstvenika te povijesne 1990. prepoznali znak vremena - trenutak obrane i stvaranja domovine. 'Znali ste za prastaru istinu da nema domovine dok junaci ne krenu, dok junaci ne padnu. Da tamo gdje oni padnu počinje živjeti Domovina", poručio im je Karamarko. Podsjetio je da je Josip Jović, prvi poginuli u Domovinskom ratu, bio pripadnik te postrojbe, da je njezin pripadnik bio i prvi ranjeni u ratu Josip Božićević. 'Budite ponosni na sve što ste učinili. Prenosite taj ponos na sve vaše najbliže, na sve nas, na čitavu Hrvatsku', dodao je.
>> Kosor: Olujom je pobijeđena velikosrpska Miloševićeva politika
Od predsjednika Udruge Lončara premijerka je na dar dobila plaketu Prvi hrvatski redarstvenik i knjigu o toj postrojbi, pri čemu je Lončar najavio da će se Udruga nastaviti zauzimati da dobije status postrojbe, a Slavko Barić uručio je Udruzi visoko državno odličje Red kneza Domagoja s ogrligom kojim ju je odlikovao Predsjednik Republike.
'Oluja je bila oslobodilačka akcija'
'Oluja' je bila oslobodilačka akcija, ustvrdio je danas ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, osvrčući se na izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji je vojno-redarstvenu akciju "Oluju" nazvao zločinom koji se ne smije zaboraviti. 'To (Tadićeva izjava) najradije ne bi ni komentirao. 'Oluja' je bila oslobodilačka akcija, da nije bilo 'Oluje' ne bi bilo ni hrvatske države i neovisnosti. O tome nema govora, to su aksiomi', izjavio je Karamarko novinarima koje je, nakon svečanog obilježavanja 20. obljetnice postrojbe Prvi hrvatski redarstvenik, zanimao ministrov komentar na Tadićevu izjavu.
Karamarko je, također odgovarajući na novinarski upit, potvrdio i da je odgođena za najavljena deložacija šesteročlane obitelji Ljubomira Ljubičića, pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika i prvog ratnog zapovjednika antiterorističke postrojbe Vojne Policije, iz stana od 29 četvornih metara u središtu Zagreba. Saznao sam iz novina da je riječ o našem pripadniku Prvog hrvatskog redarstvenika, o hrvatskom branitelju, ali i bez obzira na to, radi se o obitelji s četvero djece. Nije primjereno da ih se deložira, a da se prije toga ne pokušaju iznaći sve mogućnosti da se taj problem riješi", poručio je ministar.
Naglasio je da je njegovo ministarstvo reagiralo i u dogovoru sa sudom odgodilo deložaciju, iako, napomenuo je, postoje i još neki formalni razlozi zbog kojih se deložacija nije mogla obaviti. 'Dobili smo jedan 'time-out', jedan period da problem probamo riješiti. Mi (MUP) ćemo se dogovoriti s Ministarstvom branitelja i Ministarstvom obrane oko rješavanja slučaja ovog branitelja', dodao je Karamarko, istaknuvši nužnim iznalaženje trajnog stambenog rješenja za Ljubomira Ljubičića i njegovu obitelj. (Hina)