Vikendi su, sve do kraja svibnja, rezervirani za kampanju za lokalne izbore. U njoj, iz izbora u izbore - sve je veći broj nezavisnih kandidata koji žele voditi svoje lokalne sredine.
Za neke je nezavisna lista jedini izbor, za neke sudbina nakon teškog političkog raskida, a nekima tek stanica na putu do osnutka stranke.
Trebao je biti kandidat SDP-a, ali na ove izbore Marko Filipović će kao solo igrač.
"Pa kad idete kao nezavisni kandidat imate više izazova nego kao stranački. Međutim, ovdje se radi o koaliciji sa građanima, ali mislim da ljudi na lokalnim izborima prije svega biraju ljude, glasaju za čovjeka", rekao je Filipović, kandidat za gradonačelnika Rijeke.
Istu sudbinu dijeli Lucija Cvitan. Nakon razlaza s Domovinskim pokretom, juriša na čelo grada Šibenika.
"Nemate političku infrastrukturu ili stranačku, nemaju ni logistiku itd., ali ono što imaju je njihov rad", rekla je Cvitan.
Svojim radom protiv velikih stranaka - pobjedu je već jednom izborila načelnica Bola na Braču. Iako problema s infrastrukturom i financijama ima, načelnica Bola vidi i prednosti.
"Nezavisni kandidat ne nosi teret loših odluka ili potencijalno negativnog imidža stranke. Fokus je na lokalnim temama bez ideoloških opterećenja, brže donosiš odluke i ne ovisiš o partijskom vrhu, a kao suradnike okupljaš ljude po kvaliteti i povjerenju", rekla je Katarina Marčić.
I svi se slažu - zakon itekako favorizira stranačke kandidate. Zato su neki od njih registrirali svoje stranke. Marija Selak Raspudić učinila je to prije mjesec dana, a stranku je nazvala svojim imenom uz dodatak - nezavisna lista.
"Zakon drugačije tretira nezavisne liste i one koji idu pod imenom stranke. Vi praktički radite sve, od toga da morate pronaći ljude, da morate prikupljati potpise i da morate naći način da osigurate financije", rekla je Selak Raspudić.
Isto je učinio i Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje. Po novi mandat, nakon razlaza s Fokusom, ide u novoj stranci, po istoj recepturi kao Selak Raspudić.
"Kad idete kao kandidacijska lista grupe birača, još i na mjesne odbore itd., morate zasebno skupljati potpise, u ovom slučaju traži se manje potpisa, lakše je izvješćivanje, lakši je taj administrativni dio", objasnio je Zurovec.
U ovom trenutku u Hrvatskoj je registrirano 178 stranaka. Koliko će nezavisnih i službeno ući u utrku - znat će se nakon predaje i provjere potpisa.
This browser does not support the video element.