Kaže se da munja nikada ne udara dvaput u isto mjesto, što je potpuno krivo. Munja može udariti u najbolji vodič na zemlji bez obzira na to koliko je puta u njega već udarila.
Veličanstvene munje jedna su od najfascinantnijih vremenskih pojava. Nekima tjeraju strah u kosti, drugima su božansko divljenje. Munja nastaje kao naglo pražnjenje električnog naboja koncentriranog u olujnim oblacima, a praćeno je snažnim bljeskom i zvučnim udarom koji zovemo grom.
Zrak je dobar izolator, no kad električni potencijal u atmosferi naraste i do 3 milijuna volti, dolazi do izbijanja električnog naboja. Bilo da je između dva oblaka, prema okolnom zraku ili prema tlu. Električni napon između krajnjih točka munje može iznositi i stotinu milijuna volti.
Temperatura u kanalu munje doseže 30.000 stupnjeva, što je pet puta toplije od površine Sunca. Zbog zagrijavanja, ionizacije i disocijacije uzduž puta munje naglo se i drastično mijenja tlak zraka, što je uzrok nastanka groma.
Dok bljeskovi koje vidimo kao rezultat udara munje putuju brzinom svjetlosti od 300.000 km/s, stvarni udar munje putuje mnogo sporije, ali za nas isto brzo, oko 343 m/s. Od Zagreba do Dubrovnika udar munje stigao bi tako za malo više od sekunde.
Brojite li sekunde od pojave bljeska do pojave zvuka i podijelite ih sa tri, dobit ćete približnu udaljenost munje u kilometrima. Diljem svijeta svaki dan dogodi se preko tri milijuna munja ili 44 udarca svake sekunde. Mjesto je na Zemlji koje prima najviše udaraca je jezero Maracaibo u Venezueli. Ondje grmi skoro svake druge noći, pri čemu se dogodi 40.000 udara.
Udar munje u pijesak ili pješčano tlo uzrokuje nastanak malih staklenih cijevi zvanih fulgurit, ih fosilizirane munje. Uz kolekcionare, služe i znanstvenicima kao dokazi grmljavinskih nevremena u prošlosti.
Munja pomaže i biljni svijet. Ekstremna toplina udara groma uzrokuje i kemijsku reakciju dušika i kisika u atmosferi tvoreći dušikove okside, pa kiša bogata nitratima, inače od vitalnog značaja za njihov rast, dospijeva u tlo i tako hrani biljke.
Do kasnog 18. stoljeća vjerovalo se da zvonjava crkvenih zvona odbija munje pa su mnoga zvona nosila natpis fulgura frango, što znači "lomim munje". Za vrijeme grmljavine zvonari bi trčali na zvonik da zazvone. Međutim, visoka kula s metalnim zvonom najgore je mjesto gdje tada možete biti. Između 1753. i 1786. u Francuskoj su 103 zvonara pogođena gromom i ubijena, zbog čega je običaj zabranjen.
Čak i nakon što je Benjamin Franklin, jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, 1749. izumio gromobran, Crkva je i dalje vjerovala da su gromovi i munje znakovi božanske ljutnje i da je grešno spriječiti njihovu štetu. Postojale su raširene predrasude prema gromobranima pa su mnogi od njih srušeni sa zgrada.
Kada čujete grmljavinu, već ste u dometu gdje se može dogoditi sljedeći bljesak na zemlji, munja može udariti i 15 km od središta oluje. Pa valja potražiti sklonište.
Ako ste vani izbjegavajte vodu, nema kupanja, i pronađite neko nisko otvoreno mjesto koje je na sigurnoj udaljenosti od drveća, stupova ili metalnih predmeta. Izbjegavajte aktivnosti poput golfa, pecanja sa štapovima ili vožnje čamcem po jezeru ili moru. Budite svjesni metalnih predmeta koji mogu voditi ili privući munje, uključujući suncobrane, motocikle, bicikle, žičane ograde...
Ako se nađete na izloženom mjestu, preporučljivo je čučnuti, s glavom što bliže koljenima pri čemu pokušajte tijelom dodirivati što manje tla. I nemojte ležati na zemlji. A ako slučajno osjetite da vam se kosa naježila, odmah se spustite u gornji položaj.
Ako vas grmljavina uhvati u automobilu, zatvorite prozore i ostanite unutra. U većini automobila s metalnim krovom i okvirom, okvir će djelovati kao vodljivi Faradayev kavez, propuštajući struju oko putnika koji se nalazi unutra. No nemojte dodirivati metalne površine, GPS i radio sustav ili volan ukoliko je od metala. Na taj način činite najviše za svoju sigurnost.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr