Zagrepčani Monika i Marko Čorak nedavno su izgubili svoju djevojčicu Miu, koja je preminula od meningokokne sepse tipa B.
"Naša Mia je rođena 29. lipnja 2025., a umrla je 13. veljače. Imala je sedam i pol mjeseci. Sve se dogodilo u manje od 24 sata. Od prve temperature do trenutka kada su mi rekli da je više nema. Sedam i pol mjeseci života stalo je u jedan dan", ispričala je majka uputivši važan apel.
Naime, cjepivo za meningokok postoji, ali djeca se u Hrvatskoj mogu cijepiti samo na izričit zahtjev roditelja, koji sami moraju kupiti cjepivo. I to ako im netko uopće kaže da postoji ta mogućnost, što su Mijini roditelji saznali prekasno.
"Mi svojom pričom želimo potaknuti promjenu, tražimo da se cjepivo uvrsti u obvezni kalendar ili barem da svaki pedijatar informira roditelje o njegovu postojanju i riziku bolesti. Kad roditelju kažete da bolest ima gotovo stopostotnu smrtnost u najtežem obliku, to više nije pitanje 'obične dječje bolesti'. I jedan slučaj je previše", ispričala je Monika Čorak za Slobodnu Dalmaciju.
Otkad se rodila, Mia je bila vesela, živa i zdrava beba. Uvijek nasmijana, radoznala, posebno vezana za starijeg brata koji je dijete iz spektra autizma.
"Kad su nam za sina, s nepune dvije godine, rekli da je u spektru, svijet mi se srušio. Zato sam kod nje stalno osluškivala, promatrala razvoj, reakcije, govor tijela. Kod nje je sve izgledalo uredno, osim blaže žutice koja je prošla bez većih komplikacija. Cijepljenja su joj kasnila jer pedijatra često nije bilo. Termin za iduću dozu bio je zakazan za petak. Umrla je tog istog petka ujutro", ispričala je majka.
Kobnih 24 sata
Prvi simptomi pojavili su se dan ranije, u četvrtak ujutro.
"Probudila se i odmah povratila. Izmjerila sam temperaturu - 39.8 Celzijevih stupnjeva. Tuširala sam je, dala čepić, pokušavala je hidrirati. Bila je pospana, malo bi odspavala pa zaplakala. Mislila sam da je viroza. Nije mi ništa djelovalo dramatično. Zvala sam pedijatricu, dobila sam sestru koja je preporučila klasični protokol skidanja temperature, što znam i sama. Navečer, dok sam je presvlačila, primijetila sam po tijelu sitne ljubičaste promjene, kao modrice. Nisu izgledale kao tipičan osip. Nešto mi nije dalo mira. Pokušala sam nazvati hitnu, ali se nitko nije javljao. Nakon nekoliko pokušaja odlučili smo sami krenuti u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević", nadodala je.
Iako se u početku sumnjalo na vodene kozice, stanje se naglo pogoršalo kada je uočen pad zasićenosti kisikom. Dijete je hitno prebačeno na jedinicu intenzivnog liječenja, gdje je nakon nekoliko sati roditeljima potvrđena dijagnoza meningokokne sepse - najtežeg oblika bolesti koja može napredovati munjevito, osobito kod male djece.
Tijekom noći priključena je na aparate i dijalizu, no unatoč višestrukim pokušajima reanimacije, ujutro je proglašena smrt.
"Pitali su nas želimo li je vidjeti, ali stalno su nas upozoravali na izgled. Bila je gotovo potpuno ljubičasta. Možemo samo zamisliti što se događalo iznutra u tom malom tijelu kad je izvana tako izgledalo. Ja sam je dodirnula. Pitala sam smijem li, rekli su da smijem. Sama sebi sam rekla: 'Ona spava'", rekla je Monika.
Liječnici su roditeljima objasnili da pojava modrica upućuje na to da su organi već bili zahvaćeni te da u takvim slučajevima ni raniji dolazak u bolnicu često ne mijenja ishod.
Bakterija se prenosi kapljičnim putem, a dio ljudi može biti kliconoša bez simptoma. Iako je obitelj živjela povučeno i izbjegavala kontakte, pretpostavlja se da je zaraza mogla doći iz vrtića preko starijeg djeteta.
Postoji cjepivo
Roditelji su za postojanje cjepiva protiv meningokoka saznali tek nakon smrti svoje bebe - i to ne od pedijatrice, nego od liječnice u bolnici, što im je bio dodatni šok.
"Nazvali smo medicinsku sestru u našoj pedijatrijskoj ordinaciji, ostala je bez riječi. Rekla je da u svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nije imala takav slučaj. Cjepivo postoji, ali se ne spominje rutinski. Rekla mi je da je svoje dijete cijepila jer je znala za meningokoknu sepsu, ali da se o tome malo govori jer je takvih slučajeva malo. Upravo zato mnogi pedijatri to ni ne naglašavaju. A morali bi. Cijena cjepiva, koliko sam čula, kreće se od 80 do 200 eura, ovisno o ljekarni. U nekim zemljama, poput Njemačke, Francuske ili Ujedinjenog Kraljevstva, cijepljenje protiv meningokoka dio je redovnih preporuka ili kalendara. Kod nas se o tome gotovo ne govori", rekla je majka.
U takvom sustavu, upozorava, teško je očekivati pravodobno prepoznavanje rijetkih, ali smrtonosnih bolesti, osobito uz kronični manjak pedijatara.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), većina država članica Europske unije uvela je neko od meningokoknih cjepiva u svoje nacionalne programe imunizacije. S druge strane, u nekim europskim državama cjepivo protiv meningokoka još uvijek nije dio redovitog nacionalnog kalendara, nego je dostupno uz preporuku liječnika ili na zahtjev roditelja. Među njima su Hrvatska, Slovenija, Rumunjska, Danska i Švedska.
Pedijatri s kojima je razgovarala Slobodna Dalmacija nakon tragičnog slučaja potvrđuju iskustvo ove majke koja je za cjepivo čula prvi put nakon što je beba preminula.
"Majka je potpuno u pravu, istina je kako roditeljima rijetko tko danas uopće spominje mogućnost cijepljenja, čak i stariji kolege koji su se u svojoj liječničkoj praksi imali prilike susresti s meningokoknom sepsom. Tek kada se neki slučaj dogodi, ako postane medijska tema, onda se ljudi trgnu, ali sve to brzo padne u zaborav u ovoj zemlji koja je najmanje bavi time kako joj (ne)funkcionira zdravstveni sustav. S druge strane, imate snažan otpor koji doživljavaju u svojoj ordinaciji kad se spomene riječ cijepljenje, pa čak i ono koje se nalazi u obveznom kalendaru", zaključio je pedijatar.