Nakon što je u Kentu preminulo dvoje mladih osoba, a najmanje 11 ih je završilo u bolnici - od kojih su neki u teškom stanju britanske zdravstvene vlasti suočavaju se s izbijanjem epidemije bakterijskog meningitisa. Pod nadzorom je čak 30 tisuća ljudi, a prema dostupnim podacima potvrđeni uzročnik je bakterija Neisseria meningitidis (meningokok).
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek.
"Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja", objašnjavaju iz HZJZ-a.
Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa, s mogućim fulminantnim tijekom i visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju. Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe se javljaju i druge lokalizirane kliničke slike, poput pneumonije i artritisa.
Meningitis se najčešće očituje klasičnom trijadom simptoma koju čine vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija.
Meningokokna sepsa (meningokokcemija) karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često je udružena sa septičkim šokom, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom te zatajenjem više organskih sustava.
"Meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). U Europi, pa tako i Hrvatskoj, prijavljuju se najteži klinički oblici ove bolesti, tj. invazivna meningokokna bolest koja može biti uzrokovana različitim serogrupama meningokoka, od kojih su klinički najznačajnije B, A, C, W i Y. Prema zadnjim dostupnim podacima Europskog centra za kontrolu i sprječavanje bolesti meningokok serogrupe B naveden je kao uzročnik otprilike 57 posto slučajeva invazivne meningokokne bolesti, u populaciji ispod 65 godina starosti, dok ostali sojevi (A, C, W, Y) svi zajedno uzrokuju preostalih 43 posto slučajeva", objašnjavaju iz HZJZ-a.
Meningokokni meningitis je bakterijski, brojne druge bakterije i virusi mogu uzrokovati meningitis, kao i gljivice i paraziti, a meningitis može biti i neinfektivnog porijekla.
Skupine koje su u nešto većem riziku za obolijevanje od invazivne meningokokne bolesti su: imunokompromitirane osobe (npr. asplenija, poremećaji komplementa/terapija inhibitorima komplementa), dojenčad, adolescenti, te putnici u područja s visokom incidencijom.
Kako poručuju iz HZJZ-a uzročnik meningokokne bolesti se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek. Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja. Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt (obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša,…) s kliconošom, a hoće li netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka.
Liječi se antibioticima i suportivnom terapijom. Bliskim kontaktima oboljelog propisuje se antibiotska kemoprofilaksa. Kemoprofilaksa podrazumijeva preventivno uzimanje lijekova (u ovom slučaju antibiotika) kako bi se spriječio nastanak infekcije kod osoba izloženih riziku, a prije nego se bolest razvije.
Ako osoba sumnja na meningitis treba se javiti liječniku kako bi se obavio pregled i postavila sumnja na invazivnu menigokoknu bolest.
"U EU-u je odobreno više cjepiva za zaštitu od nekih vrsta (seroskupina) meningokoknih bakterija, a u RH su trenutačno dostupna dva cjepiva – cjepivo protiv meningokoka serogrupe B (MenB) i cjepivo protiv meningokoka serogrupa ACWY-135 (MenACWY). Raspored cijepljenja ovisi o dobi pri započinjanju cijepljenja i vrsti cjepiva", objašnjava HZJZ.
Prema trenutačno važećem Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za rizične skupine stanovništva cijepljenje protiv meningokoka se preporučuje za individualnu zaštitu osoba pod povećanim rizikom (splenenktomirani, osobe nakon transplanatacije krvotvornih matičnih stanica, osobe s poremećajem komponenti komplementa, uključujući i terapiju ekulizumabom ili ravulizumabom) te protuepidemijskog cijepljenja.
"U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga tri smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje). Najmanji broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava)", rečeno nam je iz HZJZ-a.