Jaja su sve skuplja, domaća proizvodnja u padu, a uvoz raste. Nisu dobri ni rezultati inspekcijskih nadzora. U više od trećine kontrola sanitarne inspekcije pronađeni su propusti.
Igor se na svojem imanju brine o devet tisuća nesilica. Na proizvodnju, kaže, najviše utječu cijene stočne hrane i energenata.
“Proizvodnja je sve skuplja, poskupljuje i struja i voda. Konstantno treba ulagati u novu opremu, usavršavati se. Cijena rada isto ide gore konstantno”, rekao je Igor Poropat, proizvođač jaja.
U samo tri godine Hrvatska je izgubila 70 milijuna jaja. Manjak nadoknađujemo uvozom, i to pretežno ukrajinskih jaja! Istodobno raste i izvoz - u samo dvije godine njegova je vrijednost porasla sedam puta, s četiri na gotovo 29 milijuna eura.
“Trgovci su skloni uvozu nešto niže cjenovnih jaja iz susjednih zemalja. To nam istodobno govori da je naša kupovna moć to jest onaj dio koji uvozimo po nešto nižim cijenama, nego što mi izvozimo u zemlje u okruženju”, rekao je Mladen Jakopović, Hrvatska poljoprivredna komora.
Gore ide i cijena. Najprodavanija jaja razreda L i M u odnosu na lanjski srpanj poskupjela su između sedam i deset posto, dok su jaja razreda S i XL bila skuplja i do 22 posto. No kupcima nije važna samo cijena, već i pod kojim su uvjetima jaja proizvedena. Evo što je pokazala kontrola na policama.
Veterinarska inspekcija provela je lani 249 kontrola jaja i utvrdila 24 nepravilnosti vezane uz biosigurnosne mjere. Sanitarna inspekcija obavila je osam nadzora i utvrdila tri nepravilnosti u označavanju jaja. Zbog toga je njihovo stavljanje na tržište zabranjeno, a jaja su uništena.
Više od trećine kontrola sanitarne inspekcije pokazalo je propuste, pa građani sve pažljivije biraju što stavljaju u košaricu
“Kad kupujem pogledam sve, i proizvod i trgovca koji ga prodaje da ga upamtim”, rekla je Tanja, Zagreb.
“Važno je da je hrvatsko, bar ovo domaće. Čitam samo ovo kaj moram znati, da slučajno nema nekakav alergen koji mi smeta”, rekla je Lidija, Zagreb.
Iz resornog Ministarstva poručuju da imaju spremne mjere pomoći peradarima. Prema podacima iz Upisnika farmi kokoši nesilica, u Hrvatskoj se drži oko dva i pol milijuna nesilica za proizvodnju konzumnih jaja. Dosad je za njihovo držanje isplaćeno milijun i 300 tisuća eura
“Kroz programe primarne proizvodnje 73.10, u natječajima će proizvođači jaja moći se javiti za modernizaciju proizvodnje, za prilagodbu kapaciteta i prilagodbu klimatskim promjenama koja sve više utječe na samu proizvodnju”, rekao je Mato Čačić, Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane u MP.
Bez ulaganja i konkurentnijih uvjeta, hrvatskih bi jaja na policama moglo biti sve manje.
This browser does not support the video element.