Predsjedatelj sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti u predmetu "Prlić i ostali" u svom izdvojenom mišljenju osporava postojanje udruženog zločinačkog pothvata, ali smatra da su sva šestorica krivi po drugim osnovama.
Raspravno vijeće Haškog suda u srijedu je objavilo prvostupanjsku presudu kojom je bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
>> Presuda šestorki: Sudac Antonetti pravno osporava udruženi zločinački pothvat
Vijeće je većinom glasova utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. S tim se nije složio predsjedavajući sudac Antonetti iz Francuske, dok su druga dvojica članova sudskog vijeća, Arpad Prandler iz Mađarske i Stephan Trechesel iz Švicarske, smatrala da je postojao udruženi zločinački pothvat (UZP).
Antonetti u izdvojenom mišljenju na 581 stranici pravno i činjenično osporava postojanje UZP-a, ali smatra da su sva šestorica optuženih krivi po članku 7.1 Statuta Haškog suda, a Prlić, Praljak i Petković i po članku 7.3 Statuta.
Članak 7.1.kaže da je "osoba koja je planirala, poticala, naredila, počinila ili na drugi način pomogla i podržala planiranje, pripremu ili izvršenje nekog od kaznenih djela navedenih u člancima od 2 do 5 Statuta snosi individualnu odgovornost za to kazneno djelo".
Članak 7.3 kaže da "ukoliko je neko od djela navedenih u člancima od 2 do 5 ovog Statuta počinio podređeni, njegov nadređeni ne može biti oslobođen kaznene odgovornosti ako je znao ili je bilo razloga da zna da se podređeni sprema počiniti takva djela ili da ih je već počinio, a on nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela ili kazni počinitelje".
Sva trojica sudaca raspravnog vijeća bila su suglasna oko visine kazne za osuđene.
Antonetti se u izdvojenom mišljenju priklanja pravnim mišljenjima da se treći oblik udruženog zločinačkog pothvata treba potpuno odbaciti, dok se umjesto prvog i drugog oblika, koji nisu navedeni u statutu ICTY-ja, treba koristiti ono što je zapisano u članku 7 statuta ICTY-ja.
Prvi oblik udruženog zločinačkog pothvata obuhvaća odgovornost za djela koja su planirana i izvršena u okviru provođenja cilja pothvata, drugi oblik odnosi se na koncentracijske logore, a treći prošireni oblik odnosi se na odgovornost za zločine koji su bili "predvidiva posljedica" pothvata, a nisu bili planirani. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook