Rugali su im se. Vrijeđali ih po nacionalnoj osnovi. 36-godišnjeg Dalibora, koji od rođenja živi s hendikepom, školarci iz susjedstva brutalno su napali. 'Nisam tražila ništa, nego osnovno pravo za svoje dijete, za obitelj', kaže Radmila Đorđević.
No, ignorirali su ih svi. Škola, roditelji, Centar za socijalnu skrb, tužitelji. 'Jedini izlazak je bio odlazak u Strasbourg. I tamo je presuda donesena u našu korist. Bili su užasnuti', kaže Radmila Đorđević.
>> Vesna Balenović prosvjeduje ispred Ine, želi svoja prava!
Europski sud kaznio je Hrvatsku jer nije reagirala. Natjerao državu da Radmili plati više od 15 tisuća eura odštete. Hrvatska takve kazne sve češće plaća. U proteklih deset godina izgubili smo dva i pol milijuna eura. 'Dosta brzo rješava hrvatske predmete. Čak u roku od dvije godine od podnošenja do donošenja', kaže prof. Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Nakon Srbije i Lihtenštajna, treći smo po broju tužbi, s kojima smo zatrpali međunarodni sud. 'Taj trend će ići još do nekog vremena, ali onda će se kriteriji na neki način stabilizirati', kaže odvjetnica Višnja Drenški Lasan.
No, ne pobijede državu svi koji tuže zbog sporosti i drugih pogreški. Velika većina predmeta je odbačena. Od 2001. europski su suci donijeli 239 presuda. Više od polovice slučajeva okončano je nagodbom. Od 53, čak 44 kaznena predmeta bila su pljuska domaćem pravosuđu. 'Mogu služiti kao cjepivo da se neke stvari izbjegnu. Sudovi nekad griješe, radi se na tome da tih grešaka bude što manje', kaže sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela.
U tome, smatra šef države, nismo iznimka. 'I neke razvijenije demokratske zemlje, koje su desetljećima i stoljećima gradile svoju demokraciju, imaju mnoštvo predmeta vrlo sličnih našima', kaže predsjednik Ivo Josipović.
Hrvatska je zbog svojih zaradila packe Europske komisije. Penali, koje sada skupo plaćamo i ne čude. Na domaćim sudovima leži gotovo 90 tisuća predmeta i stariji su više od dvije godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook