Od rupe pred svojom zgradom strahuju stanari u Gornjem Vrapču. Stručnjaci kažu – na ovom mjestu prije nije bilo klizišta.
"To potvrđuje reljef terena, koji je bio pravilan. Nagib terena je dosta blag, tako da se s velikom sigurnošću može reći da ovdje prije nije bilo klizište", rekla je Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Nastalo je zbog radova na susjednoj parceli.
Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kaže: "To je nestabilnost nastala kao posljedica građevinske aktivnosti, to nije velika nestabilnost, relativno je mala i ako se brzo pristupi sanacijskim mjerama, neće biti nikakvih posljedica."
Kako nastaje klizište?
Nagib terena i vrsta materijala od kojeg je izgrađen preduvjeti su za nastanak klizišta. A aktivirati ih mogu, osim spomenute ljudske djelatnosti, i potresi i kod nas najčešće oborine:
"Možemo reći da je to i kiša i naglo topljenje snijega, u svakom slučaju infiltracija vode u tlo povećava vlažnost tla, time se povećava i težina tla, pa to stvara nova opterećenja te utječe i na smanjenje čvrstoće tla", dodaje Željko.
U Zagrebu su se s klizištem borili stanovnici ulica ispod park-šume Cmrok i u Kustošiji. Posebno je podložno područje podsljemenske zone – 30 klizišta na četvorni kilometar.
"Prosječna veličina klizišta u podsljemenskoj zoni je 400 kvadratnih metara. Budući da su klizišta mala, mi ta klizišta na našim kartama možemo prikazati njihovim granicama tako da se točno vidi položaj klizišta u odnosu na cestu ili na određenu građevinu", rekla je Snježana.
Zagreb ima karte nestabilnih padina podsljemenske zone koje bi trebale dati podatke o klizištima. To je važno znati za prostorno planiranje i gradnju. Klizišta koja su aktivirana, ističu stručnjaci, treba hitno sanirati kako bi građevine, a s njima i ljudski životi bili sigurni.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr