Navedenim zakonima, naime, članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori te članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori definira se kao obvezno.
"Tražimo od Ustavnog suda da dijelove Zakona o HGK-u i Zakona o obrtu koji se odnose na obvezno članstvo u HGK-u i HOK-u ukine. Također, tražimo da do donošenja Odluke donese privremenu mjeru kojom bi suspendirao plaćanje članarina tim komorama.
Članstvo ne smije biti obvezno, a članarine koje su obrtnici i poduzetnici prisiljeni plaćati čak i u vremenu teške ekonomske krize, nanose im nepopravljivu štetu", rekao je županijski vijećnik stranke Pametno Igor Skoko.
Kako je pojasnio, članak 59. Ustava RH navodi da poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Iako HGK i HOK nisu zakonski definirani kao udruge, u stranci Pametno smatraju da je obvezno članstvo u komorama u suprotnosti s tim člankom.
Sloboda udruživanja
"Smisao nijednog Ustava, pa tako ni hrvatskoga, nije da navodi sve oblike organizacija kojima se može dobrovoljno pristupati ili iz njih istupati, poput udruga ili komora, već da postavi osnovni postulat, a to je sloboda udruživanja i istupanja iz udruga čiji je cilj zastupanje interesa poduzetnika", kazao je Skoko.
Prelazak na dobrovoljno članstvo, prema riječima predsjednika Fokusa Davora Nađija, nije čarobni štapić koji će spasiti ekonomiju, ali je simbolični pokazatelj u kojem smjeru žele ići.
"To je smjer manjih poreza i parafiskalnih nameta, kao i manje birokracije. Obvezno članstvo možda je imalo smisla u prošlosti, u vremenu tranzicije iz socijalizma u tržišnu ekonomiju, kada nisu postojale organizacije koje bi zastupale poslodavce i njihove zaposlenike.
Danas, kada je Hrvatska članica EU-a, to nema nikakvo ekonomsko, ali ni pravno opravdanje. U Hrvatskoj već postoji više organizacija koje zastupaju interese poslodavaca pa smatramo nepoštenim da neka od tih organizacija ima prednost zajamčenu zakonom", istaknuo je Nađi, dodajući da nitko ne bi trebao biti silom natjeran da pristupi bilo kojoj organizaciji, a pogotovo da pod prisilom zakona plaća članarinu.
"Valja napomenuti i da države kao što su Norveška, Slovenija ili Estonija imaju članstvo na dobrovoljnoj osnovi. Prošlo je 20 godina otkad je Ustavni sud razmatrao ovo pitanje i mnogo toga se promijenilo, a najveća je promjena pristup Hrvatske Europskoj uniji. Vrijeme je da se ove odredbe proglase neustavnima, a da Hrvatska napravi korak naprijed, prema poštenijem društvu te jeftinijoj i efikasnijoj državi", zaključili su u strankama Pametno i Fokus.