Mladi bračni par Maja i Darko iz Siska prije dvije godine kupili su kuću. Prilikom kupnje riješili su svu papirologiju koju je trebalo da bi se upisali kao vlasnici svoje nekretnine.
Međutim, nakon što su iz znatiželje provjeravali stanje na nedavno objavljenom registru birača, bili su nemalo iznenađeni onim što su otkrili. Prema službenim podacima s kojima raspolaže Ministarstvo uprave na njihovoj je adresi, umjesto dvije, prijavljeno osam osoba!
Što učiniti kada otkrijete da vašu adresu radi glasovanja koriste ljudi koji ondje opće ne žive?
U skladu sa Zakonom o registru birača, ukoliko građani utvrde da je na njihovoj adresi prijavljeno više punoljetnih osoba nego što ih ondje doista živi, vlasnici mogu o tome obavijestiti:
1. nadležnu policijsku postaju i
2. ured državne uprave u svojoj županiji koji se nadležan za vođenje registra birača
'Ako se građanin obrati uredu državne uprave, odnosno referentu za vođenje registra birača, referent će sastaviti zapisnik o davanju izjave o osobnim podacima osoba koje žive u kući, odnosno u stanu kojem je vlasnik. Kao dokaz da je vlasnik te nekretnine, građanin će priložiti presliku ugovora o kupnji, vlasničkog lista, ugovora o zamjeni, računa o plaćenoj pričuvi i slično. Ako ima saznanja, građanin može izjaviti gdje žive sporne osobe koje imaju prijavljeno prebivalište na njegovoj adresi', rekla je za Dnevnik.hr Lana Belas iz Ministarstva uprave.
>> Konačno uvođenje reda: Broj birača smanjen je za 750.000!
Dodaje kako će ih referent, ako nedvojbeno utvrdi da osobe nemaju drugo prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj i nisu u programu stambenog zbrinjavanja, brisati iz evidencije birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. 'Istovremeno će o tome obavijestiti Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba nadležan za evidenciju birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Budući se radi o hrvatskim državljanima, Gradski ured će ih upisati u evidenciju birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, kako bi mogli ostvarivati biračko pravo sukladno zakonu', objašnjava Belas.
Dakle, ovi hrvatski državljani će i dalje biti upisani u registar birača, ali u drugoj evidenciji.
Nadalje, o brisanju iz jedne evidencije i dojavi radi upisa u drugu evidenciju, referent je odmah dužan obavijesti nadležnu policijsku postaju radi postupanja sukladno odredbama Zakona o prebivalištu.
Belas napominje da Ministarstvo uprave dodatno razrađuje proceduru postupanja referenata za vođenje registra birača.
Ako se pak sami obratite policijskoj postaji nadležnoj za vaše područje to može potrajati od dva tjedna do dva mjeseca od dana predaje zahtjeva, rekli su nam u PU sisačko - moslavačkoj.
Da biste u policiji odjavili osobe koje ne žive na vašoj adresi potrebno je podnijeti zahtjev u policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prebivališta. To ćete platiti 20 kuna upravne pristojbe i uz zahtjev priložiti kopiju vlasničkog lista nekretnine. Nakon toga na vašu adresu dolazi policija ne bi li ustvrdila koliko ljudi zapravo živi na vašoj adresi. Kada ustanove da ste govorili istinu, pokreće se upravni postupak odjave iz evidencije prebivališta i boravišta.
‘Zakonom o prebivalištu uređeni su postupci odjave po službenoj dužnosti iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu osoba za koje se ispostavi da na prijavljenoj adresi nisu nikada živjele kao i osoba koje su živjele na prijavljenom prebivalištu, ali su odselile u neko drugo mjesto u Republici Hrvatskoj ili su iselile iz Republike Hrvatske, a nisu prijavile promjenu prebivališta, odnosno odjavile prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kako bi se u postupku nedvojbeno zaključilo žive li osobe na adresi prebivališta provest ce se terenske provjere putem policijskih službenika nadležne policijske uprave ili postaje’, odgovorili su nam u odnosima s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook