Pamtite li scenu iz filma Vrag nosi Pradu u kojoj se mlada pripravnica Andy, koju glumi Anne Hathaway, podsmjehnula na odabir između dva gotovo identična tirkizna remena? Tada ju je Miranda Priestly, inače Meryl Streep, prijekorno pogledala i objasnila kako plavi džemper koji nosi nije slučajno na njoj. Rekla joj je kako je svjetski poznat modni dizajner najprije dizajnirao plave haljine i one su postale vrlo popularne, a potom je drugi renomirani brend izradio jakne u istoj boji te se ta nijansa plave počela pojavljivati u radu sve više stilista, a potom se pojavila u robnim kućama. ''Ta plava predstavlja milijune dolara i bezbroj poslova i zanimljivo je kako smatraš da si napravila izbor koji te izdvaja iz modne industrije'', zaključila je.
Kakve veze ima modna industrija s krajnjom cijenama proizvoda? Jednako kao i odgovor na pitanje kakve veze imaju vremenski uvjeti u Dominikanskoj Republici s poskupljenjem čokolade – puno veze, jako puno veze.
Na neke stvari ne možemo utjecati, ali one utječu na cijenu
Konkretno, Dominikanska Republika najveći je proizvođač kakaovca u svijetu, promatra li se etički način rada. Europska unija prosječno proizvede oko četiri milijuna tona čokolade, na godišnjoj razini, za koje uveze gotovo upola toliko kakaovca. Biljka je to koja raste na drveću i može dosezati od četiri pa do osam metara u visinu te joj je potrebna stalna i visoka vlaga. Iako je Dominikanska Republika poznata po beskonačnom ljetu, ako njihove povremene kiše postanu obilne ili ih uopće ne bude te nastupi suša, urodi na plantažama kakaovca bit će manji. Prema klasičnome zakonu ponude i potražnje, čim su urodi manji, cijena kakaovca, a potom i čokolada koja je njegov nusprodukt, bit će veća. Zbog toga će i najveći sladokusci Švicarci, koji pojedu deset i pol kilograma čokolade godišnje, ili njihovi susjedi Nijemci, koji su na devet kilograma godišnje po glavi stanovnika, razmisliti hoće li smanjiti unos te slastice.
Osim ulaznih troškova, kao na primjeru kakaovca i čokolade, krajnju cijenu proizvoda formiraju i brojne druge stavke. Najprije je potrebno odrediti cijenu koštanja, ona označava ukupan trošak svega potrebnog za proizvodnju jednog proizvoda. Ostanemo li na primjeru čokolade, u tu cijenu ulazi sve potrebno za proizvodnju jednog pakiranja – to su kakao, šećer, mirodije, mlijeko, dobavni lanci, pakiranje i slično.
Sljedeći se obračunava trošak prodaje, u koji ulazi novac namijenjen za plaće, doprinose zaposlenicima, ali i sredstva za rad poput strojeva ili računala. Dakle, novac izdvojen za plaće u tvornici čokolade, strojevi za temperiranje, linije za kalupljenje ili prijenosna računala.
Tome se dodaje marža distributera, primjerice odvoz robe iz tvornice do trgovačkog centra te
marža prodavača koji će držati proizvod u svojoj trgovini. Dostava i marketing također su stavke za koje je potrebno alocirati novčana sredstva.
U idućoj godini izvoz naših proizvoda postaje jeftiniji i jednostavniji
Zaključno, cijena koštanja, trošak prodaje, marža distributerima i trgovcima te dostava i marketing formiraju minimalnu cijenu proizvoda. Ispod te cijene proizvod ne bi imalo smisla prodavati jer nema računice prodavati za manje od onoga koliko je potrebno za proizvodnju. Kada se kreira minimalna cijena, na nju je potrebno dodati profitnu maržu. Ona označava postotak koji se želi zaraditi na određenom proizvodu.
Hrvatska ima tri velike i nekoliko manjih tvornica čokolade. Tradicija, kvaliteta, ali i okus odrednice su koje ju izdvajaju, stoga su hrvatska čokolada i proizvodi od kakaa vrhunski izvozni artikli. Oni su uvijek pri vrhu, a 2018. i 2019. godine bili su čak na prvome mjestu izvozne ljestvice, promatraju li se svi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi.
Uvođenjem zajedničke valute, ulaskom u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, nestat će potreba za zamjenom različitih valuta, a time će nestati i transakcijski troškovi. Plaćanje će za zemlje članice, pa tako i Hrvatsku i njezine izvoznike, biti jednostavnije, transparentnije te usporedivije.
Hrvatska narodna banka navodi da će specifične koristi za proizvođače, osobito izvoznike, biti u manjim troškovima poslovanja jer se uklanjanja neizvjesnost, kao i troškovi zaštite, od tečajnog rizika. Povećava se i konkurentnost izvoznika, ali i olakšava trgovina s ostalim zemljama Unije.
Prema navedenom, utjecaj uvođenja eura bit će pozitivan na proizvođače i izvoznike. Kako će se potrošači snaći, vidjet ćemo nakon odbrojavanja i vatrometa u ponoć. Do tada se mogu pripremiti i informirati, a u tome im je od pomoći i Lidlova internetska stranica Euro ili kuna, brige nema!, na kojoj mogu saznati više o dvojnim cijenama, ali i Etičkom kodeksu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji jamči transparentno preračunavanje i uvođenje eura.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.