Ekipa Provjerenog zaputila se u Beč, u centar u kojem piloti putničkih zrakoplova vježbaju što kada stvari pođu po zlu. Ernest Nemet, Kristijan Velinić i Hrvoje Petrinec naši su iskusni piloti. Zajedno imaju nešto manje od 25 000 sati naleta. Neprocjenjivo iskustvo koje je ipak stalno na testu. Centar u kojem treniraju, posjećuju tri puta na godinu. Od toga dva puta odrađuju vježbe o kojima im ovisi hoće li zadržati pilotsku dozvolu. Ako padnu na simulatoru, mogu slobodno tražiti novi posao.
‘Naravno da je veliki stres jer mi vježbamo stvari koje se nadam u stvarnom letu neće nikada dogoditi jer bi to bila zapravo tragedija’, kaže Hrvoje Petrinec, prvi časnik.
Iako izgleda kao obična kutija na nogama, simulator leta sofisticirani je uređaj koji stoji otprilike kao i sam avion. Unutrašnjost identična kokpitu pravog zrakoplova, Airbusa 320.
>> Pogledajte kako izgleda slijetanje dok divlja tajfun!
‘Iza te pilotske kabine koja tako uobičajeno izgleda je još jako puno elektronike koja proračunava položaj u kojem bi zaista bio pravi zrakoplov.’ objašnjava nam Ernest Nemet, kapetan s preko 13000 sati naleta.
Zbog toga je osjećaj i za iskusne pilote malo je reći stvaran. Pokreti, ali i pogled kroz vjetrobransko staklo tek po detaljima otkrivaju da je riječ o simulatoru, a ne pravom zrakoplovu. Prije su piloti vježbali u simulatorima koji nisu imali sliku u boji pa se letjelo samo noću kako se ne bi primijetila razlika.
Iskustvo u simulatoru za svakoga je pilota neprocjenjivo. Prilika da u kontroliranim uvjetima iskuse kritične situacije koje se mogu dogoditi na svakom letu. A njih u simulatoru određuje instruktor ili ispitivač koji na kompjutoru bira situacije u koje će staviti pilote.
Požar motora prilikom polijetanja, u trenutku kada se avion treba ‘odlijepiti’ od piste jedna je od tipičnih situacija koje se vježbaju u simulatoru baš kao i otkaz motora odmah po polijetanju. Dvije situacije u kojima su se kapetan Kristijan i njegov kopilot Hrvoje odlično snašli.
Većina zrakoplovnih nesreća događa se upravo prilikom uzlijetanja ili slijetanja. Avioni su tada pod najvećim opterećenjem, a posada ima pune ruke posla.
‘Stres proizlazi naviše iz toga jer si svjestan da voziš iza 130, 150 ljudi, da slijećeš na nemoguće vremenske uvjete, na bure na strašna nevremena, na juga. A svaki treći let za Dubrovnik je slijetanje u nekakvim ekstremnim uvjetima, na buru, na jako jugo.’ kaže nam kapetan Velnić.
Koliko je pilotski posao doista zahtjevan, iz prve se ruke uvjerila i naša novinarka. Dok su Kristijan i Hrvoje uspješno sletjeli u obje kritične situacije, naša se Maja Medaković i nije baš snašla u uvjetima idealnima za slijetanje. Avion koji je u potpunosti bio spreman za slijetanje, uz ‘malu’ je pomoć iskusnog kapetana uspješno prizemljila tek iz trećeg puta.
Situacije koje se vježbaju u simulatoru doista su ekstremne, ali ne i nemoguće pa tako ni ulijetanje u oblak vulkanske prašine koja im je slikovito rečeno zabetonirala najprije jedan, a potom i drugi motor. Na visini od 11 000 metara Airbus 320, grdosija teška sedamdesetak tona, pretvorena je u jedrilicu. Za pilote poprilično stresna situacija.
‘Sa 11 km visine, ovisno o vjetru, težini i sve ostalo avion bez motora može letjeti otprilike 150 km, 200 km. To je poprilično za ovaj tip zrakoplova. Avion može još pola sata letjeti do zemlje.’ objašnjava Nemet.
Sva komunikacija u kokpitu odvija se na engleskom, a ono što se nama putnicima čini kao hrpa nepovezanih informacija u komunikaciji između kapetana i kopilota, zapravo su jasno propisane procedure. Točno se zna što se radi u kojem konkretnom slučaju, a uči se nažalost na tuđim greškama. Svaku od postojećih procedura netko je platio životom.
Upravo je zbog toga iskustvo u simulatoru za svakoga pilota neprocjenjivo. Idući put kada budete putovali zrakoplovom, upravo zbog svega što ste vidjeli u ovoj reportaži, opustite se i uživajte u pogledu. Naši su piloti među cjenjenijima u svijetu.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.