Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju moći će se primjenjivati samo na one kredite koji će se ugovarati nakon što Zakon stupi na snagu. Ne i na postojeće. Za stambene kredite građani žele da budu povoljniji, kažu, teško je ispuniti zahtjeve koje banka traži. 'Ja imam u eurima kredit, visoka je kamata mogu ga plaćat nema problema, ali bih ga prebacila u kune u svakom slučaju kad bih mogla', rekla je Jasna iz Zagreba.
Konverziju iz eura u kune trebao bi omogućiti novi Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju. 'Imaoci kredita mogu u bilo kojem trenutku trajanja kredita bezuvjetno od banke tražiti konverziju u neku alternativnu valutu, ta konverzija ne smije nositi nikakve troškove', kazao je ministar financija, Zdravko Marić.
No, to se neće primjenjivati na one koji već imaju kredit. Udruga Franak predlaže da se to izmijeni. 'Svi koji su sada u kreditima, oni su u uvjetima u kojima jesu, međutim ograničenje kamatne stope trebalo bi vrijediti za sve', rekao je Goran Aleksić iz Udrge Franak.
Pri konverziji će se primjenjivati srednji tečaj HNB-a na dan podnošenja zahtjeva za kredit. 'Postoji mogućnost da banka i kreditni dužnik ugovore odredbu gdje bi zapravo s prijenosom vlasništva nad hipotekarnom nekretninom, dakle na banku, praktički bile izmirene sve obveze prema njemu', rekao je ministar financija.
Moguća je samo jedna konverzija tijekom ugovora. Banke ne mogu mijenjati sredstva osiguranja. Bolja je i informiranost potrošača o rizicima. Bit će i detaljna procjena kreditne sposobnosti. 'Ono što je u novom Zakonu definirano je da se u roku od tri mjeseca može zatvoriti kredit, ako se ne slažemo s promjenjivom kamatnom stopom, ali ga moramo naravno zatvoriti u cijelosti. Imamo rok od 15 dana u kojem možemo donijeti odluku i odustati od kredita', kazao je financijski savjetnik, Zoran Balija.
Iz oporbe poručuju - ovo nije cjelovito rješenje za građane, samo usklađivanje s regulativom Europske unije. Zakon bi u Saboru trebao biti za mjesec dana, a onda brzo i u primjeni.