U Hrvatskoj oko 750.000 građana štedi u stambenim štedionicama. Od toga 450.000 prima poticaje. To su podaci studije Instituta za javne financije. Iz štedionica kažu da štediše još nisu počeli odustajati od uplata. 'Za sada još ne, dakle u prvih devet mjeseci nismo imali apsolutno nikakvih tektonskih poremećaja', kazao je Ivan Ostojić, član Uprave Wunstenrot štedionice.
Tvrde kako nije istina da građani zloupotrebljavaju sustav i ne kupuju stanove niti da štedionice ne daju kredite. 'Preko 20.000 naših klijenata je u fazi kreditiranja, koji su kupili stan sagradili kuću ili poboljšali svoje uvjete stanovanja. To je veličina grada kao što su Vinkovci', kazao je Zdravko Anđel iz Odbora za stambenu štednju.
>> NIŠTA od poticaja na stambenu štednju?
Za ovu godinu iz proračuna će za poticaje otići oko 110 milijuna kuna. Od štedionica će u proračun između 300 i 350 milijuna kuna, što znači da je država u plusu između 190 i 240 milijuna kuna. 'Sigurno je da stambena štednja s tržišta nestaje, ako se ovo dogodi tako kako je u nacrtu zakona', kazao je Anđel.
Ostijić, član uprave Wunstenrot štedionice, kazao je da će posljedice najviše osjetiti obični ljudi jer će ostati bez jedinog izvora fiksnih kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj.
Stambenu štednju imaju Austrija, Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska i Luskemburg. 'Vjerojatno bi bilo šteta, a niti u jednoj zemlji dosada, a postoji 90-ak godina u Austriji, nije niti propala stambena štedionica, niti je takav sustav ukinut', kazao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska bi tako bila prva i jedina zemlja u Europi koja je ukinula poticaje na stambenu štednju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook