Nove prigodne poštanske marke izdane su u okviru PostEuropa, udruženja poštanskih operatora europskih zemalja, koje članovi PostEuropa izdaju svake godine.
Vrijednost maraka iskazana je slovnom oznakom B što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u međunarodnom prometu. Marke su izdane u sutisku u arku od 16 maraka (2 x 8v) te u 50.000 primjeraka po motivu.
Hrvatska pošta je izdala i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a tekst u povodu izlaska novih hrvatski prigodnih maraka na kojima je motiv mitološko Drvo svijeta iz starohrvatskog mita o strukturi svemira napisao je autor maraka Zdenko Bašić, multimedijski umjetnik, ilustrator, animator, kostimograf i redatelj.
''Starohrvatska mitologija jedinstven je spoj slavenskih vjerovanja koja su se asimilirala sa starosjedilačkim rimskim i predrimskim narodima na ovom području. Naši drevni preci doživljavali su svemir koji su promatrali podjelom na dva osnovna elementa prema kojima su dijelili sve što postoji: nebo i zemlja, gore i dolje, svjetlo i tama. Poveznica između neba i zemlje bilo je golemo Drvo svijeta kao os koja je sve držala na okupu: zvijezde, planete, oblake i vjetrove, ali i sve drugo pod zemljom, u utrobi svijeta. To se drvo najčešće spominje kao divovski hrast koji se ujedno i najviše cijenio u ovim krajevima kada je riječ o stablima'', objasnio je Bašić.
Naime, ''na granama Drveta svijeta sjede nebeska stvorenja i bogovi, a na samom vrhu nebesnik Perun, gospodar munja i vremena. On je drevni pravednik kojem su pripadale sve ptice, zvijezde, nebo i sve zračno. Pojavljivao se često u obliku velikog orla ili jastreba, a njegovo kraljevstvo na vrhu Drveta svijeta zove se Prav''.
''S druge strane, korijenje Drveta svijeta seže duboko u podzemlje gdje drži zemlju na okupu, ali i vodu sakrivenu pod njegovim korijenjem, a koja ga održava živim. Ondje, na dnu, stoluje tamni gospodar podzemlja i vode: Veles – Perunov brat. On gospodari svijetom mrtvih, duhova i mraka, ali i triju vrsta blaga: svjetovnog – novčanog, blaga u obliku stoke, ali i blaga koje čini mudrost i znanje. Često ga se opisuje kao rogatog zmaja ili pak medvjeda. Njegovo kraljevstvo pod zemljom zove se Viraj'', podsjetio je Bašić.
I premda su Perun i Veles često u božanskoj zavadi i nadmetanju, suprotstavljajući svoje moći i snagu jedan nad drugim, sve živo što raste na površini i pod krošnjom Drveta svijeta, uključujući i nas ljude, ovisi o njima obojici i njihovoj ravnoteži. Svijet ljudi i životinja u podnožju Drveta svijeta ljudi su nazvali Jav.
''Sunce je treći element života u toj drevnoj slici svemira. Ono tijekom godine kruži oko Drveta svijeta u svom ciklusu boraveći šest mjeseci u njegovoj krošnji kod nebesnika Peruna, a drugu polovinu godine silazi i prolazi kroz Velesov podzemni svijet gdje se pročišćava u njegovoj vodi da bi se na proljeće moglo ponovno roditi novo i obnovljeno. Tako ovaj stari mit opisuje cikluse godišnjih doba kroz jednu solarnu godinu'', zaključuje Bašić.