Oko pola milijuna građana koji štede u stambenim štedionicama trajno bi mogli ostati bez 500 kuna godišnjeg državnog poticaja.
Vlada nije provela reforme, pa ministar financija Boris Lalovac želi uštedjeti svaku proračunsku kunu. Opravdanje je da štedionice nisu ispunile svoju svrhu i povećale stambeno kreditiranje.
Marija uplaćuje dvije stambene štednje.
'S tom namjerom sam krenula da bi kćeri pomogla za stambeni kredit da objedinimo sredstva, da joj malo pomognem u tome', priča Marija Šalamunac iz Zagreba.
Evo kako možete zaraditi na državi
Pomagala je stambenu štednju i država s 500 kuna na godišnju uplatu od najmanje 5000 kuna. U ovoj godini državni poticaji su privremeno ukinuti, a ministarstvo financija pokrenulo je javnu raspravu s namjerom trajnog ukidanje.
'Ovaj sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.... Zaključak je da je daljnje poticanje stambene štednje neopravdano te da je ista sredstva koja se iz državnog proračuna na godinu isplaćuju u iznosu od cca 200 milijuna kuna potrebno svrsihodnije upotrijebiti', poruka je ministarstva financija.
'Prvu godinu sam dobila, drugu nisam, sad nemam pojma šta će biti dalje s tim. Ako su nas isprevarali nije fer od njih', kaže Marija.
U ministarstvu financija tvrde da rijetki poput Marije štedionicu koriste za rješavanje stambenih pitanja već bi uglavnom podizali štednju. Ukidanje poticaja ne prijeti samo njihovoj egzistenciji poručuju iz štedionica.
Vlada kreće s oporezivanjem štednje: 'Stopa je dogovorena s EU Komisijom, a biti će12%'
'Posljedično tome, ukidanje državnih poticaja bi značilo i ukidanje fiksne kamate, odnosno nestanak fiksne kamate na stambene kredite u republici Hrvatskoj', rekao nam je Zdravko Anđel, predsjednik Odbora za stambenu štednju HUB-a.
Ekonomistica Marijana Ivanov rješenje vidi u strožim propisima za stambenu štednju.
'Znači državni poticaji da se mogu koristiti isključivo ako osoba to koristi za kupovinu stana, a ne u svrhu štednje', kaže Marijana Ivanov.
Ivanov smatra da država mora pomoći posrnulom tržištu nekretnina ako želi gospodarski oporavak.
'Hrvatska raspolaže velikom štednjom kako u bankama tako i u drugim financijskim institucijama. Na kamate će se plaćati porez. Taj porez se treba koristiti za financiranje kupovine stambenih nekretnina', kaže.
Druge europske zemlje svoje poticaje na stambenu štednju, unatoč krizi, nisu ukidale.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook