Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 3 posto, na 112,96 bodova, a u jednom se trenutku, po prvi put nakon 20 godina, probio i iznad razine od 113 bodova.
Pritom je dolar prema europskoj valuti skočio 3,2 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9690 dolara, najnižu razinu u 20 godina.
No, tečaj dolara oslabio je prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, na 143,30 jena.
Skok dolarova indeksa drugi tjedan zaredom zahvaljuje se daljnjem povećanju kamata američke središnje banke.
Nakon dvodnevne sjednice, Fed je u srijedu povećao ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.
Kako se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših razina u više od 40 godina, središnja banka najavila je i daljnja povećanja cijene novca.
Tako bi, prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.
To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Intervencija japanskih vlasti
S druge strane, japanska središnja banka odlučila je na prošlotjednoj sjednici da će i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku kako bi podržala gospodarstvo, premda i u Japanu postupno jačaju inflacijski pritisci.
Zbog toga se tečaj dolara prema jenu polovicom tjedna, po prvi put nakon 24 godine, probio iznad razine od 145 jena. No, ubrzo je pao jer su japanske vlasti intervenirale na tržištu kupnjom jena.
Zahvaljujući tome, jen je prošloga tjedna blago ojačao prema dolaru, po prvi put nakon četiri tjedna slabljenja.
Euro i funta pod snažnim pritiskom
No, dolar je snažno porastao prema euru, premda Europska središnja banka od ljeta povećava ključne kamate kako bi suzbila rekordnu inflaciju u eurozoni.
No, čini se da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike od ECB-a, s obzirom da je američko gospodarstvo i dalje relativno stabilno, dok eurozoni zbog energetske krize prijeti recesija.
Tako je u petak istraživanje S&P Globala pokazalo da su u rujnu poslovne aktivnosti u eurozoni ponovno pale, treći mjesec zaredom, prema indeksu menadžera nabave (PMI).
"Recesija u eurozoni vrlo je izgledna", zaključio je ekonomist S&P Globala Chris Williamson.
Slična je situacija i u Britaniji, pa je tečaj funte prošloga tjedna potonuo više od 3 posto, na 1,0840 dolara, najnižu razinu u 37 godina.
Britanska središnja banka prošloga je tjedna povećala kamate za 0,50 postotnih bodova, već sedmu sjednicu zaredom, i poručila da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji.
Premda recesija prijeti i američkom gospodarstvu, "dolar trenutno doista djeluje kao 'sigurno utočište' više nego ikada u posljednjih nekoliko desetljeća jer rat u Ukrajini i njegove posljedice ne utječu na domaće ciljeve u SAD-u", kaže Juan Perez, direktor trgovanja u tvrtki Monex USA.
Tako je prošloga tjedna nastavljen uspon američke valute. Od početka godine dolar je u odnosu na košaricu valuta ojačao oko 16 posto, pa je na putu najvećeg godišnjeg dobitka barem od 1970.-ih godina.
Središnje banke podižu kamate, svjetske burze oštro pale
Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom da središnje banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova.
Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo.
Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke središnje banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.
To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti.
Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.
To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.
Najagresivnije povećanje kamata u povijesti
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.
"Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Središnja banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno", kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group.
Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.
Powell: Recesija je moguća
No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.
Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto.
No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.
Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.
Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: "Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti".
Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od 2 posto mogla biti postignuta tek 2025. godine.
"Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija", kaže Mike Mullaney, direktor u tvrtki Boston Partners.
Povišene kamate – 'novo normalno'
Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.
Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji.
Kako se kamate povećavaju, a rast gospodarstava usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošloga tjedna potonuo više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine.
"Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode 'novom normalnom'", kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda.