Govoreći o proračunu grada Splita za iduću godinu Puljak je na redovitom briefingu za medije izjavio da će "istovremeno biti štedljiv i razvojan", i trebao bi iznositi oko 1,6 milijardu kuna.
Gradonačelnik je najavio i da se planiraju zadužiti za razvojne projekte, ali, kaže, samo onoliko koliko grad to može podnijeti.
Nije želio iznijeti više detalja o proračunu za iduću godinu, rekavši da će ga u ponedjeljak predložiti Gradskim vijećnicima, podsjetivši da je prošli iznosio 1,4 milijardu kuna.
"Proračun je veći nego što je bio prošle godine zbog činjenice da trebamo vratiti dug od 130 milijuna kuna kojeg smo naslijedili, a isto tako imamo više razvojnih projekata za sljedeću godinu. Povećat ćemo prihode iz EU fondova, ali proračun dogodine mora biti štedljiv zato što moramo vratiti dug. Predložit ćemo da se grad zaduži za jedan određeni iznos za razvojne projekte", kazao je Puljak.
Ustvrdio je da financije grada Splita nisu katastrofalne, ali niti super dobre, no, kaže Puljak, "mislim da su realne".
Dodao je kako im je cilj modernizacija poslovanja kroz menadžerski sustav upravljanja upravnim odjelima, navevši kako zarađuju milijardu i 150 milijuna kuna, a kada se uz to zna koliko troše na hladni pogon, ostaje im 15 milijuna kuna za projekte. Zato im je u planu povećanje prihoda kroz EU fondove i zaduženjem putem povoljnih kredita čime bi realizirali sve prioritetne i najavljene razvojne projekte.
Najavio je i da će iduće godine s radom započeti Hospicij Matošić koji je dobio uporabnu dozvolu.
Upitan da komentira okupljanja ljudi koji se protive mjerama u sprječavanju pandemije, COVID potvrdama i cijepljenju, gradonačelnik Puljak je odgovorio da nas "virus sve ugrožava". Dodao je da među nama postoje oni koji se ne mogu cijepiti zbog medicinskih razloga, da ih moramo zaštititi, a najefikasniji i najbolji način za zaštitu je cijepljenje.
Pozvao je građane Splita da zaštitite sebe i svoju djecu i da se cijepe.
"Potrebna nam je pomoć sviju da izađemo iz ove krize. Napravimo što god možemo da ova kriza što prije završi. Primjeri iz zapadnih europskih zemalja, čiji su se stanovnici procijepili u puno većem broju, pokazuju da su sada u puno boljoj situaciji nego što smo mi", zaključio je Puljak.