Stanje hrvatskog zdravstva sve je samo ne dobro, jasno je to već duže vrijeme. Dugovi premašuju više milijardi kuna, liječnici i medicinsko osoblje sve se više okreću odlasku u druge države Europske unije u potrazi za (boljim) poslom, opseg zdravstvenih usluga koje pokriva osnovno osiguranje sve je uži...
Resorni ministar Milan Kujundžić već neko vrijeme najavljuje uvođenje nepopularnih mjera, u nakani da probleme u zdravstvu riješi privlačenjem veće količine novca.
Ovih je dana procurilo da je dovršena konačna verzija prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju, donosi Jutarnji list. Po onome što sadrži taj prijedlog, mnogi bi mogli biti nezadovoljni.
Naime, prihvati li se prijedlog, cigarete i žestoki alkohol trebali bi poskupiti za oko 50 posto u odnosu na sadašnju cijenu, izdvajanje iz premija obaveznog osiguranja automobila iznosilo bi 7 umjesto sadašnjih 4 posto, a najviši iznos participacija za one koji ne plaćaju dopunsko osiguranje bio bi 4000 kuna.
Primjerice, na kutiju cigareta koja košta 20 kuna dodalo bi se 10 kuna za zdravstvo. Iako ima još detalja koji nisu razjašnjeni, resorno ministarstvo očekuje da bi po ovoj osnovi moglo prihodovati 1,5 do 2 milijarde kuna. Poskupljenje pravdaju i činjenicom da su cijene cigareta u Hrvatskoj među nanižima u EU-u te da bi se na taj način i ojačala prevencija pušenja.
Sličan princip primijenio bi se i za žestoka alkoholna pića - predlaže se da se cijena uveća za 50 posto od trenutačne, a razlika uplati u blagajnu zdravstva.
"Ideja je da se gleda cjelokupni porezni sustav. Ono što Ministarstvo financija gleda je u globalu i totalu da se rasterete i smanje porezi u Republici Hrvatskoj", rekao je danas ministar financija Zdravko Marić. Premijer Andrej Plenković, koji je na presici objavio za koliko su blokiranih otpisana dugovanja - o čemu više možete čitati OVDJE - nije želio odgovoriti na novinarsko pitanje o ovom prijedlogu za povećanje cijena.
Dugovi u zdravstvu trenutačno rastu za pedesetak milijuna kuna mjesečno i čini se da su za ovako "posložen" sustav nedovoljne 23 milijarde kuna kojima se godišnje raspolaže. No ovi prijedlozi, ako budu usvojeni, jasno je svima - samo su krpanje rupa. Za neke konkretne rezultate nužna je reorganizacija sustava, koja bi spriječila ponavljanje problema. Hoće li do toga - i kada - doći, ostaje da se vidi. Ako ne bude sveobuhvatne reforme, izgledno je da ćemo uoči idućih parlamentarnih izbora slušati nova obećanja na ovu temu.