Analiza Ivane Petrović

Slučaj Perković: Nijedan Vrhovni sud ne bi htio biti u koži našeg

Slika nije dostupna
Novi obrat u slučaju Perković i Mustač. Za javnost potpuno neočekivano, Državno odvjetništvo žalilo se na odluku Županijskog suda u Zagrebu da se Josipa Perkovića preda Njemačkoj. Istodobno, nisu se žalili na odluku o ne-predaji Zdravka Mustača istom sudu. Pogledajte analizu Ivane Petrović.

Vijeće Vrhovnog suda je u situaciji koje sudska praksa do sad nije zabilježila. Naime, pred vijećem Vrhovnog suda jednog optuženika kojeg Njemačka traži europskim uhidbenim nalogom, zastupaju i njegova obrana koja je njegov legitiman predstavnik, ali i Državno odvjetništvo. Dakle i jedna i druga strana osporavaju izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj.

Istodobno, čuli smo da je žalbu na Mustačevu ne-predaju uložila obitelj Đureković. Službenih informacija o toj žalbi nemamo , ali prema neslužbenim informacijama navodno je obitelj Đureković promašila rok za podnošenje žalbe.

Europski uhidbeni nalog je jedinstveni mehanizam koji vrijedi za sve zemlje članice Unije. On je u principu ključni mehanizam koji osigurava slobodu, pravdu i sigurnost na području EU. On podrazumijeva slobodno kolanje sudačkih odluka i baziran je na visokom povjerenju pravosuđa, ali i politika zemalja članica.

Što se tiče ove žalbe Državnog odvjetništva struka je podijeljena. Dio sveučilišnih profesora smatra da je postupak državnog odvjetnika zakonit, dok drugi dio smatra da je ovo izravni udar na ustavni poredah Republike Hrvatske.

Na presudu o izručenju Perkovića žalbu uložilo i Državno odvjetništvo!

Nemoguće je predvidjeti kakav nas rasplet čeka. Sigurno je da se nijedan Vrhovni sud zemalja članica EU ovog trenutka ne bi htio naći u koži suca Hrvatina i sudaca kaznenog odjela Vrhovnog suda. Dosta je sve na njima, njihova je odluka konačna.

A što se politike tiče, i sami znamo da se u politici jedno govori, a u stvarnosti čini drugo.

Vivian Redding, povjerenica za pravosuđe je bila ta koja je polomila Stefana Fuelea, povjerenika za proširenje, i bitno utjecala na to da Hrvatska uđe u Uniju 1. srpnja 2013. godine, a ne da beskonačno dugo čeka zemlje zapadnog Balkana kako je to prvotno bilo zamišljeno.

A njemačka diplomacija je tiho odradila da Hrvatska uđe čista i bez postpristupnog monitoringa što je velika stvar. Ali to, naravno ne znači da mi snishodljivo moramo vraćati neku 'uslugu' gospođi Redding ili Njemačkoj.

Mi moramo stvari obaviti po zakonu, poštovati pravnu stečevinu i ne raditi o hrvatskog pravosuđa neku procesnu karikaturu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook