Nakon kiše ostali su potoci i jezera na zasijanim oranicama. U tri dana palo je više od 120 litara kiše po četvornom metru, što je dvomjesečna količina. Najviše su nastradala područja uz Dravu, od Donjeg Miholjca, preko Virovitice, do Slatine i Grubišnog Polja. Tisuće i tisuće hektara su pod vodom. Nije samo to problem, voda se sporo povlači, a repa, pšenica i povrće, trunu. Ratari su, ukratko, očajni.
>> VIDEO: Omiš između poplava i odrona
Bez ribarskih čizama i lopate danas se ne ulazi na oranice. Pšenicom teku potoci, šećerna repa nalazi se na dnu jezera. Poplave su Igoru Vrbaniću ubrale polovinu uroda. 'Ako se voda ne povuče za tri dana, to je sve propalo, istrunulo. Moja obitelj isključivo živi od poljoprivrede, tako da vam je sve jasno!', kaže Igor. Na pojedine dijelove Slavonije u tri dana pala je dvomjesečna količina kiše, što je previše i za kanalsku mrežu. 'Iz kanala nam se voda vraća u njivu, kanali ne vuku vodu pa nam sve na njivama stoji', ističe poljoprivrednik Ivan Miljevac.
Ratari spašavaju što se spasiti da i traktorima kopaju kanale posred polja. Traktorima, lopatama ili crpnim stanicama, borba čovjeka s vodom ulazi u četvrti dan. Na polju luka Dalibor Kustura provodi dane i noći. Kako i ne bi, jer ulog u proizvodnju je golem. Kaže, samo ga je sjeme koštalo 40 tisuća kuna, bez ostalih troškova. Ratari ni ovu noć neće spavati. Ovo je druga elementarna nepogoda u samo dva mjeseca, a nakon što im je polja poharao led, štetu od poplava teško će sami moći sanirati.
Od 100 poljoprivrednika, njih šestorica plaćaju osiguranje. Virovitički župan proglasio je danas elementarnu nepogodu za 15 gradova i općina. No, to je samo mjera na papiru, jer novca nikad nema za isplatu štete pa su ratari ponovno prepušteni samima sebi.