Fortenova posjeduje i koristi više od 40.000 hektara - oko dva i pol posto ukupnog obradivog zemljišta u zemlji. Tvrtke iz njezina sastava proizvode otprilike 50 posto svinjskog mesa u Hrvatskoj, dok s njihovih farmi dolazi svaka sedma litra domaćeg mlijeka.
Fortenova žanje i oko 15 posto hrvatske pšenice, a doslovno je svaka druga šećerna repa iz njihova uzgoja. Ključni je igrač i u maslinarstvu i vinogradarstvu. Nitko ne proizvodi više ulja i vina od njih.
A kako Fortenova u zakupu ima tisuće hektara državnog zemljišta, poljoprivrednici se pitaju tko će orati hrvatske njive. Prodaje li Fortenova hrvatsko poljoprivredno blago? Za one koji žive od zemlje nema dvojbe što treba napraviti.
"Tvornice neka idu, ali državno poljoprivredno zemljište koje je tijekom povijesti oduzeto hrvatskim obiteljima, najviše od 1945. do 1990., trebalo bi se vratiti hrvatskim obiteljima koje žive na tim prostorima", rekao je Antun Vrakić, član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore.
Obrada zemlje ne zanima američki fond HPS, koji je zatražio početak procesa prodaje. Njih zanima povrat kredita koje su dali Fortenovi. Struka kaže: sad kreditor vodi igru i traži garancije za povrat svog novca.
"OK ako prodaješ diviziju, onda dio novca od toga moraš nama dati za smanjenje ukupne izloženosti ili kako već", komentirao je Hrvoje Japunčić, poslovni savjetnik.
Igru više ne želi diktirati Vlada - iako se itekako bavila Fortenovom i proglašavala je strateškom tvrtkom.
Kad je prije nekoliko godina Fortenova preuzela Osječku mljekaru i spasila je od propasti, iz Vlade se nisu ustručavali izraziti svoje veliko zadovoljstvo takvom transakcijom. Danas kad ista kompanija najavljuje moguću prodaju cjelokupnog poljoprivrednog biznisa, pa tako i spomenute mljekare, iz Vlade muk. Poručuju da ne vide što bi tu trebali komentirati.
Ali itekako razloga za djelovanje Vlade vide u Bilju, baranjskoj općini u kojoj Fortenova drži čak trećinu poljoprivrednog zemljišta.
"Te priče da je to privatno vlasništvo i da se tu ne može miješati... Pa miješala se u Agrokor. I definitivno mora", smatra Željko Cickaj, načelnik Općine Bilje.
Miješala se ili ne miješala Vlada, stručnjaci ne sumnjaju da će interesa za kupnju Belja i ostalih tvrtki biti.
"Moguće je očekivati da će se na potencijalni natječaj javljati konkurenti, odnosno oni koji se bave tim segmentom primarne poljoprivredne proizvodnje", pojašnjava Japunčić.
A tu onda mnogi strahuju od tvrtki iz Mađarske, čija vlast već dugo ne skriva interes jačanja svog utjecaja u Baranji.
"Ja se iskreno nadam i želim vjerovati da će razum ipak prevladati i da će ova Baranja i ovo Belje ipak ostati hrvatsko", kaže Cickaj.
Tko će brati ukusne plodove hrvatskih polja? Odluka je u rukama međunarodnog kapitala, zaključuje reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.