16:19 - Više od 15.000 ljudi u koloni sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" poklonilo se u nedjelju žrtvama Škabrnje a izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić je poručio da "moramo uložiti veliki napor kako bi se počinitelji gnjusnih zločina otkrili, procesuirali, da napokon žrtve i njihove obitelji nađu mir."
U nikad duljoj Koloni sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Podravine, Banovine, zapadne Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne BiH.
13:20 - Polaganje vijenaca pred križ na mjesnom groblju za poginule civile i branitelje.
Pogledaj na Twitteru
11:02 - Položeni su vijenaci na spomen-obilježje masovne grobnice.
Pogledaj na Twitteru
10:39 - Tisuće ljudi u koloni sjećanja.
Pogledaj na Twitteru
10:29 - Krenula je kolona sjećanja u Škabrnji.
Pogledaj na Twitteru
10:15 - Počeo je komemorativni program povodom 27. obljetnice stradanja u Škabrnji.
Pogledaj na Twitteru
Pogledaj na Twitteru
Krvavi pohod na Škabrnju
Komemorativni skup počeo je u 10 sati u ulici 18. studenog 1991. Odatle Kolona sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" ide do spomen-obilježja masovne grobnice, gdje će zajednički vijenac položiti predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Komemorativnim programima nazočit će izaslanik Predsjednice Republike načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić.
Slijedi misa za sve stradale u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. U nastavku komemoracije će se čitati imena poginulih te polaganje vijenaca kod spomen - obilježja za poginule u Domovinskom ratu. Komemoracija završava u 13:30 sati.
U jutro 18. studenog srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju.
Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana.
Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao. U snažnim topničkim napadima uništeni su stambeni, sakralni i gospodarski objekti mještana tog ravnokotarskog mjesta.