"Prije nešto više od mjesec dana objavila sam rezultate istraživanja Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koje pokazuje da je čak 2,4 posto maturanata, odnosno više od 300 mladih ljudi imalo suicidalne misli. Također, više od 90 posto mladih imalo je poteškoće s koncentracijom, a više od polovice sa spavanjem. To su sve posljedice korone.
Sada imamo informacije da najambiciozniji i najuspješniji učenici nisu uspjeli zadovoljiti uvjete na jednom od najtežih fakulteta u državi, na medicini. Djeca zbog lockdowna ne samo da nisu imala život nego nisu uspjela ostvariti ni željeni cilj upisa na fakultete", istaknula je na konferenciji za novinare u Saboru.
Problem je artikuliranje u javnosti
Jedan je od glavnih problema način artikuliranja ove krize u javnosti, odnosno mentalno zlostavljanje građana najavljivanjem različitih represivnih mjera bez potpunog znanja tko će biti odgovoran za njih, kada će se one i na koji način provoditi s protudemokratskim metodama, ustvrdila je.
"Porast suicidalnih misli kod školaraca rezultirao je, prema podacima MUP-a, poražavajućom statistikom za 2021. godinu što se tiče počinjenih i pokušaja samoubojstava kod djece i mladih. Do 14. godine imamo porast u 2021. godini od 66 posto u odnosu na prethodnu godinu, a od 15. do 18. godine od 55 posto više.
Simptomatično je da, u odnosu na prethodne godine, kada su u samoubojstvima prednjačili muškarci i dječaci, sada imamo obrnuti trend jer je u većem broju riječ o djevojčicama i ženama. Znakovito je da se samoubojstva ne događaju samo u najmlađoj i najosjetljivijoj populaciji, nego se trend rasta uočava i u dobi od 51 do 65 godina, i to za 23 posto, a prednjače muškarci“, iznijela je podatke Selak Raspudić.
Raste i broj slučajeva uznemiravanja djece
Najgora je situacija, dodala je, u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je porast 83 i u Međimurskoj županiji s porastom od 80 posto.
Naglasila je da raste i broj kaznenih djela spolnog uznemiravanja djece od 14 do 18 godina, i to za 171 posto u 2021. godini u usporedbi s godinom dana ranije, sa sedam na 19 slučajeva, a mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba naraslo je od jednog slučaja na deset, što je porast od 900 posto, dok je iskorištavanje djece za pornografiju poraslo za dodatnih 40 posto.
Porasla su i kaznena djela na štetu djece do 14 godina, pa je tako spolno zlostavljanje i iskorištavanja djeteta uvećano za 248 posto, odnosno s 35 kaznenih djela na 122 djela u 2021. godini, navela je.
Napomenula je da rastu i kaznena djela nasilja u obitelji, i to za 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pravni sustav koji bi trebao štititi djecu potpuno je zakazao, zaključila je Selak Raspudić te zapitala što institucije čekaju da riješe taj problem.