''Razumijem da su ljudi pod stresom i da im je dosta, ali zapravo je normalna, pa i dobra činjenica da se događa ovaj naknadni niz potresa. To je zapravo potpuno očekivano i na taj se način oslobađa potrebna energija, što je nužno, da se tlo postupno smiri. Mora se ponovno uspostaviti ravnotežno stanje'', rekao je Kuk za N1.
Za potres na zagrebačkom području, koji je u nedjelju ujutro također jako uznemirio stanovništvo, kaže kako je to dio serije manjih i naknadnih potresa od potresa iz ožujka. ''Ne radi se ni o kakvoj novoj seriji niti o bilo čemu neočekivanom. Nema sada neke nove pojačane seizmičke aktivnosti, a pogotovo nema povezanosti s potresom u pokupskom području. Ta dva epicentralna područja izravno nisu povezana'', objašnjava Kuk.
''Već smo u više navrata pokušali objasniti (seizmolozi, op. a.) da pokupsko i zagrebačko seizmičko područje nisu povezani na način da će jedan potres izazvati potres na drugom području. Može se dogoditi da ako na nekom području već imamo potrese koji su se pripremili da se dogode, seizmička aktivnost na drugom području može ga eventualno ubrzati, ali neće se dogoditi nikakav potres koji se i inače ne bi dogodio'', objašnjava Kuk.
Rupe koje se otvaraju na području potresa također su normalna pojava, kaže seizmolog. ''To je pojava koja se događa na muljevitom području, ona ovisi o karakteristikama tla. Može se dogoditi i da neki objekti lagano utonu. To što se tamo događa ima veze s inače muljevitim i pjeskovitim tlom na kojem se takve pojave mogu dogoditi. Svakako treba obratiti pažnju na to.'' Objasnio je kako zna za neke slučajeve koji su se dogodili tijekom posljednjih seizmičkih aktivnosti na pokupskom području, ali kako je istaknuo, seizmolozi još nemaju sve podatke o tome niti znaju koliko se tih rupa potencijalno stvorilo na naseljenim područjima jer za prikupljanje tih podataka treba još malo vremena.
O opasnosti potencijalnih klizišta Kuk također nema preciznih podataka za sada, ali kaže kako su ona, naravno, povezana s potresima. "Potresi ih dodatno aktiviraju i pojačavaju, dodatno se aktiviraju zbog trešnje, posebno ako je ona učestala.''
Kuk ističe kako mu za sada nije poznato hoće li seizmolozi biti uključeni u rad Stožera koji Vlada osniva za saniranje posljedica potresa, ali ističe kako seizmološka služba i inače ima jako dobru suradnju s građevinskom strukom. Sve što se zabilježi vezano za seizmičku aktivnost ulazi u nove proračune kako bi gradnja bila što sigurnija.
Nažalost, seizmološka služba u Hrvatskoj nije baš najbolje opremljena, a nemamo ni dovoljno velik broj ljudi koji se time bavi.
''Potresi su neponovljiv eksperiment i uvijek je tendencija da se nakon nekog potresa, posebno jačeg, što više instrumenata postavi na određena područja kako bi se analizirala seizmička aktivnost. Nažalost, mi nemamo dodatnih instrumenata, naša oprema daleko je ispod standarda i normi po količini. Teško je raditi neka kvalitetnija istraživanja. Na primjer, nakon potresa u Italiji postavljeno je oko 2000 dodatnih instrumenata, mi dodatnih nemamo. Naši su postavljeni nakon potresa u Zagrebu u ožujku, a trenutačno nemamo ni dovoljno ljudi koji bi se bavili tim analizama'', kaže Kuk te dodaje kako se sada počinje događati nešto u vezi s tim te kako se nada da će se odnos prema tome u Hrvatskoj promijeniti kako ne bismo požalili u budućnosti.
''Preventiva je najvažnija, posebno u gradnji'', kaže Kuk.