Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na početku konferencije za medije o ocjeni ustavnosti odluka Stožera civilne zaštite se osvrnuo na Zakon o sustavu civilne zaštite i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
U odnosu na nužnost aktiviranja članka 17., proglašenja kvalificiranog izvanrednog stanja, Ustavni sud pošao je od stajališta da Sabor može odstupati od ljudskih prava u dva slučaja. Odluka o tome hoće li se pojedine slobode i prava ograničiti isključivo je u nadležnosti Hrvatskog sabora. Ustavni sud nije ovlašten nalagati Saboru koje dvije mogućnosti za ograničenje prava i sloboda treba odabrati, odnosno hoće li se za primjenu ograničenja prava i sloboda pozvati na članke 16 ili 17 Ustava.
"Stožer civilne zaštite je stručno i operativno tijelo, djeluje pod nadzorom Vlade i nesporno je da spada pod tijela izvršne vlasti", kazao je Šeparović.
"Pandemija predstavlja posebne okolnosti i nova je zarazna bolest koja ugrožava zdravlje pučanstva, a Ustavni sud utvrdio je da je uspostavljen zakonski okvir koji je Stožer uz ministra zdravstva ovlastio za donošenje mjera za sprečavanje širenja virusa. To ne znači da odluke Stožera nisu pod nadzorom izvršne i sudbene vlasti", napominje Šeparović.
Nema zapreka da Sabor zatraži izvješće Vlade o radu Stožera. Odluke Stožera podložne su ustavno-sudskoj kontroli, a pojedinačne odluke podložne i sudskoj i ustavno-sudskoj kontroli. Mjerama predviđenim Zakonom o zaštiti pučanstva cilj je zaštititi građane, ali Ustavni sud nema nadležnost ocjenjivati njihovu nužnost.
Ustavni sud ocijenio je da je donošenjem izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti radi zaštite života i zdravlja ljudi Sabor postupao u granicama svojih ovlasti.
Mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, potrebno je utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama opravdanje, kaže Šeparović. Ustavni sud ocijenio je da na načelnoj razini njezino izricanje nije ustavno sporno.
"Mjera o zabrani rada nedjeljom nije bila nužna"
Nužna mjera poduzeta u svrhu zaštite zdravlja građana jest nošenje zaštitnih maski.
"Postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu života i zdravlja građana tijekom pandemije i u takvim uvjetima opći interes ima prevagu nad pojedinačnim pravima građana. Stajališta pojedinaca da ne nose maske ne mogu se okarakterizirati kao pravo na izbor jer ugrožavaju druge građane i njihovo pravo na zaštitu života i zdravlja", rekao je Šeparović.
Pojasnio je i odluku Ustavnog suda vezanu za zabranu rada trgovina nedjeljom tijekom pandemije koronavirusa. Rekao je kako je nedjelja utvrđena kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te je Ustavni sud zaključio da odluka o zatvaranju trgovina nedjeljom nije uvjerljiva i nije prepoznata kao nužna.
"Opravdanije bi bilo da se kao neradni dan, u odnosu na epidemiološki rizik, odredio petak, dan za koji je utvrđeno da je prodaja najveća. Virus se širi kapljičnim putem, i to najviše u zatvorenim prostorima kojima se kreće velik broj ljudi", rekao je Šeparović.
"Ako se u vrijeme strogih mjera radilo nedjeljom, a tijekom ublažavanja mjera nije, Vlada tu nije opravdala nužnost odluke o zabrani rada nedjeljom. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, nitko nema pravo na naknadu štete, ali hoće li netko pred građanskim sudovima tražiti naknadu štete, o tome ne mogu govoriti", rekao je Šeparović.
Nije želio komentirati izjave političara koje su se mogle čuti prije donošenja odluka Ustavnog suda.
"Odluke Ustavnog suda obvezne su i donesene na temelju Ustava i ničega drugog. Mora ih se pridržavati svaka fizička i pravna osoba", istaknuo je.
Podsjetimo, Ustavni je sud prije desetak dana odbacio gotovo sve prijedloge za ocjenu ustavnosti vezane za odluke Nacionalnog stožera Civilne zaštite, osim one vezane za zabranu rada trgovina nedjeljom.
"Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana, nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti", stoji između ostalog u odluci.
Ustavni sud ocijenio je i da su mjere Stožera civilne zaštite u vezi s obvezom nošenja maski i organiziranjem javnog prijevoza u vrijeme epidemije bile zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana, te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja.
Sve odluke Ustavnog suda donesene su s deset glasova, dok je pri svakoj odluci troje ustavnih sudaca glasalo suprotno.
Na sjednici nije bilo novinara
Objašnjeno je i zašto je odbijen prijedlog troje sudaca da se provede javna rasprava na koju bi bili pozvani i novinari.
Novinarima, kažu, nisu omogućili nazočnost sjednici na temelju članka 47. stavka 3, sukladno s Ustavnim zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju dosad nitko nije doveo u pitanje.
Istaknuto je i kako Ustavni sud, s obzirom na raspoloživi prostor na Trgu svetog Marka, nije bio u mogućnosti održati sjednicu tako da se poštuju epidemiološke mjere.
"U bivšem sazivu to su bile predstave za javnost. To odgovorno tvrdim. Suci su oblačili toge i onda glasali iako je već sve bilo izglasano. Da smo i mogli pozvati medije na sjednicu, ne bismo to učinili jer to je ustaljena praksa, to nismo činili ni do sada. A epidemiološke mjere bile su dodatni razlog. Negdje mora biti granica. Nitko od ustavnih sudaca dosad nije stavio ovakvu praksu u pitanje i zato je praksa nastavljena", rekao je Šeparović odgovarajući na novinarsko pitanje o javnosti sjednice na kojoj su donesene odluke o mjerama Stožera.