Devetogodišnjeg dječaka Cesarea Avenatija službenici Općinskog suda predali su na skrb njegovu ocu Talijanu Alessandru Avenatiju. O ovoj temi, uoči odvođenja dječaka, u Saboru je za vrijeme slobodnog govora govorio zastupnik Krešo Beljak.
"Govorit ću o jednoj stvari koja se upravo događa u našoj domovini, a koja me duboko uznemiruje kao političara, kao oca", rekao je Krešo Beljak u Saboru. "Danas me je sram jer sam političar, sram me je zbog toga jer nikoga od mojih kolega nije sram jer se u Splitu provodi ovrha nad djetetom", dodao je i apelirao na ministra policije i ostale da razmišljaju kao ljudi, a ne kao strojevi.
"Svi imamo obitelji, kako bismo se mi osjećali da se to događa u našoj blizini", rekao je.
"Možemo li svi zajedno smoći snage da se ta očigledna nepravda, pa koliko god bila u skladu sa zakonom, da se to spriječi i da se za dobrobit djeteta sve to skupa prolongira za vrijeme kada prestane mogućnost da dijete ozbiljno strada", kaže Beljak.
Grbin: Odlukom HZZO-a građani manjih sredina dovedeni u neravnopravan položaj
Zastupnik Peđa Grbin (SDP) upozorio je u utorak kako su odlukom HZZO-a da se lijekovi za onkološke pacijente mogu davati isključivo u kliničkim bolnicama građani manjih sredina dovedeni u neravnopravan položaj te je pozvao zastupnike koji dolaze iz takvih sredina da "zaspu" Vladu pitanjima zašto građane dovodi u neravnopravan položaj s obzirom na mjesto življenja.
Brojni lijekovi za onkološke pacijente na novoj su listi označeni oznakom KL, što znači da se mogu davati pacijentima isključivo u kliničkim bolnicama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, no bolesnih ima i drugdje, istaknuo je Grbin u Hrvatskom saboru, ustvrdivši da su u građani iz manjim sredinama takvom odlukom HZZO-a dovedeni u neravnopravan položaj.
Iako u bolnicama u njihovim mjestima postoje uvjeti za administriranje onkoloških lijekova, neće ih dobivati samo zato što je HZZO političkom odlukom odlučio da ti lijekovi budu dostupni samo u kliničkim bolnicama, ustrajao je zastupnik.
Zamislite kako je to kad u turističkoj sezoni zbog lijeka morate putovati iz Pule u Rijeku, na plus 30 čekati ispred tunela Učka, rekao je Grbin.
Petrov: Proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu
Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.
"Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas", pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.
Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.
Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.
Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.
Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.
U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.
Sabor o studentskim poslovima i izvještaju o radu mirovinskih fondova
Novi radni tjedan Hrvatski sabor zatim je nastavio raspravom o zakonskom prijedlogu o obavljanju studentskih poslova, prema kojemu će se svim hrvatskim studentima, neovisno imaju li redovni ili izvanredni status, omogućiti rad preko studentskih ugovora.
Zakon detaljno definira njihova prava, kao i obveze naručitelja posla i posrednika, uvodi inspekcijski nadzor kako bi se spriječile moguće zlouporabe.
Pred zastupnicima će se naći i izvještaji o radu obveznih mirovinskih fondova u 2017. kojima upravljaju ERSTE, Raiffeisen, AZ i PBZ Croatia osiguranje. Obvezni mirovinski fondovi upravljali su lani imovinom preko 91 milijardu kuna, a svojim su članovima ostvarili prinose od 4,57 posto u fondovima kategorije A, nešto preko tri posto u fondovima kategorije B te 6,1 posto u fondovima kategorije C. (Hina/Ma.B.)