14.35 - Sabor je izabrao nove ustavne suce. Najviše glasova zastupnika, 136, dobili su Andrej Abramović i Lovorka Kušan, po 134 glasa dobili su Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, 132 zastupnika podržalo je Branka Brkića, 118 glasova dobio je Josip Leko, po 117 Davorin Mlakar i Ingrid Antičević Marinović, a najmanje zastupnika, njih 112, podržalo je imenovanje Snježane Bagić.
14.30 - Nekoliko klubova u Saboru, vladajućih i oporbenih, najavilo je u petak da neće podržati imenovanje dijela kandidata za suce Ustavnog suda koje su usuglasili najveći klubovi vladajućih stranaka i oporbe.
Milorad Pupovac (SDSS) najavio je da neće podržati kandidatkinju koja je javno priznala da je prepisala dio rada od kolege. "U akademskoj zajednici je plagijat najteža stvar koja se može napraviti, a za suce, posebno za suce Ustavnog suda, nedopustivo je da bi se netko mogao prijaviti kao kandidat, da o drugim aspektima ne govorimo", kazao je Pupovac, aludirajući na kandidatkinju Snježanu Bagić.
"Koliko god se ljutili na Šeksa i Arlovića zbog njihovih kuhinja, neke su stvari radili bolje od vas", poručio je Pupovac zastupnicima koji su u ime SDP-a i HDZ-a pregovarali o izboru ustavnih sudaca.
Laburist Jaroslav Pecnik najavio je da će zastupnici njegove stranke ostati suzdržani u glasovanju o svim predloženim kandidatima. "Nitko nam nije objasnio koji su kriteriji da budu baš ovi kandidati. Zašto tu nema profesorice Sanje Barić, a predložena je Snježana Bagić, koja je priznala da je prepisala rad", upitao je Pecnik, optuživši HDZ da "drži na cijeni prepisivače".
Sporno mu je i imenovanje HDZ-ova zastupnika Davorina Mlakara. "Ja ne mogu glasovati za zaboravnog ustavnog suca. Mlakar je zaboravan. Ode u inozemstvo i zaboravi svoje ime i prezime", kazao je Pecnik.
13:01 - 'Mi ne znamo gdje je premijer, potpredsjednici vlade ne razgovaraju, od osam sjednica vlade tri su bile takve da su se ljudi vidjeli, a pet je bilo telefonskih. Razina nesigurnosti u zemlji je ogromna, razina nepredvidljivosti kuda i kako ćemo se iz ovog izvući je ogromna. Međunarodne institucije su odbile naše obveznice. Priča o tome da smo se predomislili zaista ne drži nikakvu vodu i to svatko prostim okom može vidjeti. Zbog političke nestabilnosti i neiskustva ljudi koji čine političku vlast je došlo do situacije u kojoj uvjeti koji se nude nisu prihvatljivi i nisu izdržljvi za ovu zemlju. Jedini način na koji se mi možemo izvući iz ove situacije je da idemo na izbore', poručila je u Saboru Vesna Pusić.
12.10 - HDZ-ov saborski zastupnik Željko Glasnović u petak je, u raspravi o prošlogodišnjem Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć, upozorio na brojna samoubojstva branitelja koji nisu u stanju riješiti svoje imovinsko-pravne probleme, poručivši da ljudi "u ovoj državi umiru od raka duše i depresije jer spora pravda nije pravda".
"Jučer se ubio još jedan hrvatski branitelj. Cijela brigada branitelja koji nisu ostvarivali svoja prava se ubila u Hrvatskoj. Većinom, to su imovinska pravna pitanja, a u BiH, također hrvatski branitelji, samoubojstva je izvršilo 2385 pripadnika. Ljudi umiru u ovoj državi od raka duše i depresije jer spora pravda nije pravda", rekao je Glasnović.
Saborski klubovi su podržali Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2015. godini, prema kojem je u tom razdoblju podnesen 11.501 zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.
"To je vrlo veliki broj zahtjeva i dokaz da institut besplatne pravne pomoći treba postojati, ali i dokaz da i veliki dio građana koji ima potrebu za pravnom zaštitom nema financijskih mogućnosti da ih koristi u redovnom postupku", ustvrdio je SDSS-ov Mile Horvat.
Zapitao se i kako je od 11.000 zahtjeva odbijeno njih tisuću. "Bilo bi vrlo dobro vidjeti strukturu i razloge zbog čega su oni odbijeni, da li zbog neudovoljavanja kriterijima ili zbog toga što imamo ograničena sredstva u proračunu predviđena za ovu vrstu besplatne pravne pomoći", kazao je.
Po izvješću, od ukupnog broja podnesenih zahtjeva odobreno je njih 7.704, odbijeno 1.094, odbačeno 477, obustavljeno 599, proslijeđeno 66, dok se 1.561 zahtjev nalazi u postupku odlučivanja.
"Znamo svi da pristup sudu zahtijeva i novac i određena znanja. Zato se zalažem da se ovaj institut u hrvatskom društvu ojača i da se omogući socijalnim skupinama koje imaju povrijeđena prava iz bilo kojeg područja. Zato što institut kaznenog prava poznaje profesionalnu obranu po službenoj dužnosti", rekao je SDP-ov Josip Leko. Posebno mu je zanimljiv i podatak da ima najviše obiteljskih sporova.
Laburist Jaroslav Pecnik upozorava na nesrazmjer između financijskih sredstava planiranih državnim proračunom i broja zahtjeva na terenu. To je, kaže, stalna boljka svih, pa onda i ovog problema.
"Ako sagledamo brojke i vidimo da smo u proračunu imali bilancirano u prošloj godini oko četiri milijuna kuna, dakle malo više za besplatnu pravnu pomoć, a uspjeli smo potrošiti tri milijuna, milijun je ostao neutrošen. S druge strane, kada vidimo činjenicu koliko je danas ljudi u Hrvatskoj siromašno i protiv koliko ljudi se vode ovršni postupci, onda zapravo govorimo da je možda tu moglo biti i više sredstava i više zahtjeva", rekao je HDZ-ov Dražen Bošnjaković.
11.30 - Sabor je petak je dnevni red proširio odlukom o izboru deset sudaca Ustavnog suda, na temelju liste koju je predložio saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
U dnevni red uvršteno je još 12 novih točaka, među kojima i Interpelacija 16 oporbenih zastupnika o radu Ministarstva kulture u vezi odgovornosti ministra Zlatka Hasanbegovića. Oporba ga proziva zbog narušavanja ugleda Ministarstva, Vlade te države u cjelini, kao i zbog ugrožavanja slobode izražavanja i onemogućavanja razvitka demokratskog medijskog prostora.
Skupina od 65 zastupnika predložila je da se raspravi Privatizacija trgovačkih društava u vlasništvu države, što je također 'ušlo' u dnevni red.
U dnevnom su redu i izmjene zakona koje predlaže Vlada, među kojima i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Zaključak o potpori cjelovitoj Kurikularnoj reformi obrazovanja, što ga je predložio Klub HNS-a, nije u petak uvrštena u dnevni red, ali će biti "što je moguće ranije", rekao je predsjednik Sabora Željko Reiner. Prijedlog je, objasnio je, stigao tek jučer, pa "naprosto" nije stigao biti uvršten u dnevni red, a to će biti učinjeno po Poslovniku, što je moguće ranije.
10.07 - Saborski zastupnik HDZ-a Petar Škorić u ime kluba, javio se zbog kako je rekao sumnji na financijsko koruptivnu hobotnicu koja se odnosi na PR agenciju Grizli, koja je u kampanji zastupala Most.
'Javio sam se zbog mogućih sumnji o političko-financijskoj-koruptivnoj hobotnici vezano uz operaciju Grizli o kojoj smo saznali jučer iz medija. Jedna PR agenacija nudi sastanke s ministrima i drugim državnim dužnosnicima iz jedne političke opcije i to opcije koja radi u području pravosuđa, unutarnjih poslova, građevine pa sve do stavranja medijskih afera koje će dovesti do kaznenih prijava DORH-a. Kako je uopće moguće da PR agencija koja zastupa jednu političku opciju u kampanji kasnije koristi ministre te iste opcije za posredovanja, različite obračune i pokretanje afera pa čak i podizanje optužnica od strane DORH-a. Vrhunac morbidnosti je traženje novca za podizanje kaznenih prijava protiv ljudi.
Ovo je školski primjer jednog koruptivnog odnosa. Da pojasnim - ako PR agenicja koja radi za Most posreduje da ministri iz kvote Mosta iskoriste svoj monopol koji imaju kao ministri i diskrecijsko pravo odlučivanja i posredovanja i ako je kontakt s ministrom usluga koja ima cijenu na tržištu i ako sudjelujete u uspostavljanju kontakta s ministrom, onda je sasvim jasno da ne može biti riječ ni o čemu drugom nego o koprupcijskoj aferi', kazao je Škorić i pozvao DORH da istraži navode kao i to je li vlasnik agencije Thomas Bauer radio za SDP i imao slične ugovore u tom vremenu.
'Pohvaljujem DORH što je pokrenuo postupak zbog sumnji u PR usluge u jednom malom gradiću u iznosu od 80-ak tisuća kuna (aludirao je na Omiš i bivšeg gradonačelnika HDZ-ovca Ivana Škaričića op.a.). Neka istraži ugovore za istraživanje javnog mijenja koje su sklapale javne tvrtke u protekle 4 godine a koji se mjere u milijunima kuna.
Pitanje koje traži odgovor je: Koga je sve pomazila grizlijeva šapa?', poručio je Škorić.
Ines Strenja Linić iz Mosta nije mu ostala dužna: 'Nadam se da ćete biti adekvatno nagrađeni za ovo što ste rekli.'
9.56 - Anka Mrak Taritaš u ime HNS-a je kazala kako je Vlada u mjesec dana od 8 sjednica imala pet telefonskih.
'Po prvi put u Hrvatskoj imali smo ministra kojeg se nije pustilo na prvu sjednicu Vlade. Po prvi put imamo sjednicu koja je bila zakazana, ali je došlo 20 ministara a premijera nije bilo. Gdje je premijer? Ova vlada radi na način da se ne žele vidjeti, a potpredsjednici kada se vide okreću glavu jedan od drugog', kazala je Mrak Taritaš.
Sadašnju situaciju u Vladi i među vladajućima slikovito je opisala.
'Znate, bolesnik je u komi. Sve blinka u crveno. Obitelj je spremna na kraj. Molim lijepo staviti iznad bolesničke postelje - ne oživljavati jer se oživjeti ne može. Priznajte da ne znate i ne možete, poručila je Vladi Mrak Taritaš.
9.51 - Nakon stanke, Stipe Petrina podsjetio je kako se prvi puta u povijesti Hrvatske državne obveznice nisu prodale.
'Sabornica je prazna, nikoga to ne zanima, a nitko ne želi ni objasniti zašto se to desilo. Strani investitori ili lihvari, kako ja to volim reći, nisu ih htjeli kupiti. Ministar financija nije uspio zadužiti Hrvatsku za milijardu eura, zbog kako je objašnjeno, nestabilne političke situacije.
Koji su scenariji? Jedan od njih je da je to sve pritisak HDZ-a na Most, koliko je situacija kritična da bi moglo doći do sloma hrvatskih financija. HDZ ime pokazuje da je spreman na bankrot države da bi ostali na vlasti', poručio je Petrina.
Dodao je da ministar Marić nije kazao jesu li investitori tražili kamatu od 5,6 posto i znaju li invesitori više od saborskih zastupnika?
'Hoće li država moći ispunjavati obaveze prema građanima i kreditorima? je li ovo uvod u banrkot države? Volio bih da se ovom domu obrate premijer ili ministar financija', kazao je Petrina.
Saborska sjednica počela je zahtjevima za stankom.
Nezavisni Stipe Petrina: 'Htio bih govoriti o slučaju odbijanja kupovanja hrvatskih dražvnih obveznica i posljednica koje bi to moglo imati te scenarijima koji su pred nama'.
HNS-ovci su također zatražili staknu sa željom da govore o radu Vlade koja je, naveli su, od 8 sjednica pet imala telefonskih.
HDZ-ovac Petar Škorić najavio je da želi progovoriti o mogućoj umiješanosti izvršne vlasti u rad PR agencija.
Saborski zastupnici nastavljaju zasjedati raspravom o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2015. prema kojem je u tom razdoblju podnesen 11.501 zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.
Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva odobreno je njih 7.704. Institut besplatne pravne pomoći ima za cilj svim građanima osigurati pravnu zaštitu i pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. (Hina)