Za razliku od razvijenih zemalja svijeta gdje prevladavaju ona u tegli, kod nas se preferiraju rezana božićna drvca. 'Broj domaćinstava koja imaju drvca u tegli ili plastična kod nas je još uvijek zanemariv. Još uvijek je ispod deset posto, možda čak i bliže pet posto. Većina kupuje rezana božićna drvca. Važno je da se ta drvca zbrinu na adekvatan način i da se ne miješaju s komunalnim otpadom', pojasnio je Saša Avirović, voditelj tehničkog odjela čakovečkog gradskog komunalnog poduzeća ČAKOM.
Pa kako taj velik broj drvaca ne bi završio na javnim površinama, djelatnici ČAKOM-a ih odvoze u terminima odvoza glomaznog otpada. No svjesni su da ih ljudi koji žive u stanovima nemaju kamo spremiti do termina odvoza. 'Koji su malo savjesniji ih drže na balkonima, drugi pak ih nose do kontejnera. Nije problem ako drvca budu tamo do tjedan dana. Mi ćemo ih kupiti interventnim vozilom, kojim ćemo kružiti po gradu. Do kraja siječnja bi sva drvca trebala biti odvezena i zbrinuta', pojasnio je Avirović.
S drvcem u peć za lijep miris i toplinu
No neki su građani pronašli vlastite načine zbrinjavanja drvaca. 'Za grijanje, lijepo s njim u peć. Usto nam odmah lijepo unutra miriši, drveno i prirodno. Tako se i nekad radilo. To je svojevrstan običaj u mojoj obitelji', rekao je Međimurac Dražen Ilijaš. 'Imamo drvce u tegli i veliko dvorište u koje ćemo ga posaditi', dodao je jedan stanovnik Čakovca. Makaranku Renatu Gojak ti problemi ne muče. 'Imamo umjetno drvce, pa će naše ići u kutiju do iduće godine', pojasnila je.
>> Drvce možete i iznajmiti, i to ukrašeno
'Živimo u stanu i nemamo ga gdje držati, pa smo ga već bacili u kontejner', rekao je Nikola Šimunić. A drvca koja poput njegovog završe na odlagalištu ČAKOM-a će se usitniti i pretvoriti u kompost, koji se koristi za održavanje cvjetnih gredica po gradu, ali i proizvodnju cvijeća u ČAKOM-ovim plastenicima i staklenicima.