Predsjednički izbori u Rusiji ušli su u nedjelju u treći i posljednji dan. Na njima će predsjednik Vladimir Putin (71), koji dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo osvojiti još jedan šestogodišnji mandat do 2030. godine.
Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovu ratu protiv Ukrajine. Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju. Brojna izvješća pokazuju da se na Ruse radi pritisak da iziđu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv.
Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od polovice od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.
Razne oporbene snage pozvale su ljude da u nedjelju izađu na birališta točno u podne u njihovoj vremenskoj zoni i prosvjeduju. Redovi ispred biračkih mjesta trebali bi ostaviti dojam da se mnogi ne slažu s Putinom i njegovom politikom. Strahuje se da bi prosvjed mogao dovesti do uhićenja. Vlasti su upozorile birače da ne sudjeluju u toj akciji za koju kažu da bi pokazala "znakove ekstremističke aktivnosti".
Izbori se održavaju u 11 vremenskih zona, a posljednja birališta trebala bi se zatvoriti u baltičkoj eksklavi Kalinjingradu u nedjelju navečer u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, nakon čega bi se trebale objaviti izlazne ankete i početi prebrojavanje, koje bi trebalo biti završeno do ponedjeljka ujutro.
U međunarodnoj javnosti posebno se kritizira činjenica da se izbori održavaju i na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Rusija je anektirala te teritorije kršeći međunarodno pravo.