Ministarstvo obrane i glavni stožer trebali su do 18.12.2010. dostaviti Vijeću za obranu i Uredu predsjednika izvješće o stvarnom stanju u ratnom zrakoplovstvu, kako bi se vidjelo kakva je budućnost hrvatske zračne flote. Rok je prošao, a oni to još nisu učinili. Nakon Vukelićeve smjene to je ostalo u nasljeđe novom ministru koji u ovom kratkom razdoblju teško može nešto napraviti.
Kupnju novih krila ne dopušta nam financijska situacija jer za skupe vojne igračke nema novca. Umjesto ulaganja u nove ili polovne zrakoplove MIG opet čeka modernizacija. Štednja u ionako tankom vojnom proračunu, mogla bi presuditi remontu jer su rokovi zadani, ali je odluka o tome još na čekanju.
'Ovog trenutka zaista je teško očekivati od Hrvatskog proračuna i ministarstva obrane', kazao je bivši ministar Branko Vukelić dok savjetnik predsjednika za vojna pitanja Zlatko Gareljić smatra da konačnu odluku mora donijeti vijeće za obranu na temelju jasne analize.
>> Pad MIG-ova: 'Pogodio me geler granate, sto posto'
>> 'Nije se odradilo sve što se trebalo, jer vjerojatno vojska zna što se dogodilo'
Konkurencija iz svijeta
Kupnja nove eskadrile do sada se procjenjivala i do milijardu eura pa i neće čuditi, odluči li na kraju država 'zakrpati' postojeće letjelice. Za takvu modernizaciju, barem za početak, morat će uložiti puno manje, oko 20 milijuna dolara. Među favoritima, koji su MORH-u nudili svoje avione, švedski su Gripen i američki F-16.
No, bilo je još ozbiljnijih igrača. Rusi su nam htjeli prodati MIG-29, Francuzi Mirage, a konzorcij najutjecajnijih europskih zemalja Eurofighter. 'To je izuzetno skup sport. Kako se kaže, nema besplatnog ručka pa ni u varijanti kad to radi netko drugi i bez obzira kakav aranžman bio u budućnosti', tvrdi Gareljić.
Platiti za sigurnost
Mislim da treba gledati dugoročno, s više optimizma jer možda ćemo mi te usluge moći pružati nekima drugima, a ne tražiti da neki drugi pružaju nama jer ništa nije besplatno. U slučaju rezervnog plana, Hrvatska bi svoj zračni prostor morala prepustiti drugoj zemlji iz NATO saveza poput Slovenije koji tu uslugu plaćaju Talijanima. I za, primjerice, zajedničku hrvatsko-slovensku kontrolu, obje bi zemlje potrošile manje nego danas. Da ih drugi čuvaju iz zraka, neke baltičke zemlje na godinu izdvajaju oko 16 milijuna dolara.
'Ja osobno nisam za takav smjer i mislim da treba gledati dugoročno, s više optimizma jer možda ćemo mi te usluge moći pružati nekima drugima, a ne tražiti da neki drugi pružaju nama jer ništa nije besplatno, pa ni to', uvjeren je Vukelić.
Hrvatska je MIG-ove, ponos ruske avijacije, nabavila devedesetih, a već su tada bili 'starci'. Proizvedeni su, naime, prije više od 30 godina i pitanje je hoće li izdržati još koju godinu.