Novi zakon o radu agregatore je legalizirao, a radnici traže da se takva praksa ukine i da rade izravno za platforme. U nekim europskim zemljama baš zbog toga radnici su tužili platforme i dobili presude. Dostavljači koji su već prosvjedovali najavljuju da od svojih zahtjeva neće odustati.
"Kolega je razgovarao s novopridošlim dečkima iz Afrike i vidio je poruku na telefonu gdje piše kako moraju raditi najmanje devet sati dnevno, inače će ih poslati odakle su došli, a uz to su im uzeli putovnice. To je robovlasništvo, nego što je drugo", započeo je dostavljač Mladen priču o dostavljačima.
"Stranci imaju potpuno drugačije uvjete rada. Ja se ne brojim kao stranac jer imam dvojno državljanstvo, radim preko svog obrta, ali kako smo mi saznali od njih, uvjeti rada jako su teški. Čak i prije ovog zakona morali su raditi 12 sati svaki dan, ispuniti 200 dostava. Bez obzira na uvjete, oni dok ne naprave 200 dostava ne smiju imati odmor", dodaje dostavljač Nader.
Mladen i Nader članovi su Inicijative koja je već tri puta prosvjedovala zbog uvjeta rada koji nekontroliranim uvozom stranih radnika postaju sve gori.
Šest muškaraca spava u jednoj sobi, nema toaleta, nema kuhinje. Dao im je 20 eura za namirnice za jedan mjesec, gladni su. Jedan mi je rekao da ne jedu, jedu u ponoć, jedan obrok na dan, stoji u jednome od svjedočanstava.
Reporterka Provjerenoga Danka Derifaj razgovarala je s dostavljačem porijeklom iz Afrike. Unatoč tome što su mu jamčili kompletnu anonimnost, u posljednji tren tražio je da ga izostave iz priloga. Doživio je svašta, od neisplate plaće do rasističkih napada, no njemu je, rekao je, dobro u odnosu na to kako je kolegama iz Indije.
"Prvo im je uzeo putovnice. Poslali su mu poruku, molim vas, vratite nam putovnice, policija nas može zaustaviti na ulici, moramo pokazati dokumente. Nije htio. To je ucjena", objašnjava svjedok.
Loši uvjeti rada, sve ide preko agregatora
Poslodavac je tim ljudima takozvani agregator. Jedna u nizu tvrtki posrednika između digitalnih platformi poput Wolta, Bolta, Ubera ili Glova i radnika koji za njih rade. Koliko ih je u Hrvatskoj, nitko ne zna jer službena evidencija ne postoji.
Stranci u Hrvatskoj postaju robovi, tvrde, pa se domaćim radnicima sve manje isplati raditi. Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji je stupio na snagu početkom godine nije ništa poboljšao, kažu. Po novome Zakonu moraju birati koliko će raditi, od 2 do 8 sati, pa su automatski ograničeni po pitanju zarade.
Većina dostavljača radi preko agregatora, rade na učinak, a sve financijske obaveze snose sami. Digitalna platforma plaća agregatore, a onda oni plaćaju dostavljače. No troškove vozila nitko ne snosi, a nisu plaćeni ni u slučaju povrede ili bolesti.
"Mi smo radili kad je bila korona, potres, isto smo bili na prvoj liniji. Mi smo ušli u zgrade koje su imale narančaste i crvene naljepnice dostaviti ljudima hranu. I na kraju nama kaže Wolt - hvala vam, mi smo našli jeftinu radnu snagu koja će raditi kad treba i koliko treba", ogorčen je Nader.
Na upit zašto inzistiraju na agregatorima i znaju li za uvjete rada u kojima žive strani radnici koji rade za njih preko agregatora, od Ubera uopće nismo dobili odgovor, a Glovo i Bolt su ukratko, vrlo zadovoljni suradnjom sa svojim partnerima. Jedino su u Woltu pristali na razgovor.
Marin Šušnjar iz Wolta kazao je kako dostavljačima ne paše da rade za platformu, već biraju posrednike.
"Zato što im dogovara fleksibilnost rada kao najvažnija točka tog rada. Ako vi zaposlite dostavljača direktno za platformu, onda taj dostavljač više nema fleksibilnost, već će mu platforma reći kad da radi. Ako pada kiša, ako je oluja, morat će raditi. Neće moći odbijati narudžbu, nego će morati prihvaćati sve narudžbe, ta se fleksibilnost kompletno gubi", ispričao je.
Posredničko iskorištavanje je legalizirano
U Woltu priznaju, njima se zapošljavanje dostavljača ne isplati, a tvrde da su oni koji se bune u manjini. Novi Zakon o radu koji stupa na snagu sljedeće godine trebao bi regulirati rad digitalnih platformi, no postojanje agregatora je legalizirano. Iz Radničke fronte i Novog Sindikata koji pomažu dostavljačima kažu da je to potpuno pogrešno.
"Naša Vlada napravila je nevjerojatnu stvar jer im je omogućila da se to ne dogodi. Člankom 221. stavkom 3. omogućila je da se digitalne platforme u potpunosti amnestiraju bilo kakve odgovornosti u Zakonu o radu, ako postoji agregator", objašnjava Katarina Peović iz Radničke Fronte.
Inicijativu dostavljača u Ministarstvu su slušali kao da za te probleme prvi put čuju. Na upit iz Ministarstva odgovaraju da oni ne mogu zabraniti rad agregatorima, ali da će se morati upisati u informacijski sustav preko kojeg će se pratiti njihov način rada. Iz Sindikata tvrde da to nije dovoljno.
"Prvi i osnovni zahtjev svih dostavljača, svih ljudi koji rade na platformama jest - agregatori van. Oni nikome ne trebaju, osim samima sebi da žive od rada drugih", smatra Tomislav Kiš iz sindikata.
Doznali smo da u Zagrebu trenutačno postoji nekoliko lokacija na kojima se nalaze strani radnici koji žive u uvjetima nedostojnima čovjeka. Nismo inzistirali na tome da ih snimamo jer bismo im time ugrozili egzistenciju, a gotovo sigurno uzrokovali njihovu deportaciju. To su ljudi koji se trenutačno u Zagrebu, u 21. stoljeću, doslovce nalaze u dužničkom ropstvu.
"Recimo, u Indiji obitelji dižu hipotekarne kredite kako bi plaćale agenciji da nekoga dovedu ovdje u Hrvatsku jer agencije nude plaću od 800 eura minimalno, bicikl, smještaj, prehranu. Kad čovjek dođe ovamo, uplaše ga, naravno da ništa od toga ne ostvari. Cijele obitelji ovise o njima i zato su oni uplašeni, boje se davati izjave, zato se boje organizirati, zato se boje svega. A pritisak na njih, s obzirom na njihovu brojnost, bojim se da će biti sve veći i veći i to je ono što mene najviše žalosti", dodaje Kiš.
Teško kršenje zakona i zdravog razuma
Uvjerenje da im stranci uzimaju posao upravo je razlog rasističkih ispada, kojih prema pričama stranih radnika ima puno više nego što čujemo u javnosti. Iz Sindikata se boje da će ksenofobija rasti i upozoravaju da je odgovornost na Vladi koja mora osigurati jednake uvjete rada za sve radnike, i strane i domaće. A agregatora radnici ne mogu prijaviti iz navedenih razloga.
"Imamo solidarnu odgovornost, mi moramo provjeravati partnerske firme agregatore, jesu li platile doprinose, jesu li plaće isplaćene, cijeli taj dio uređuje se sad od 1. ožujka", uvjerava Marin Šušnjar. No dostavljač Mladen ističe kako je jedan kolega prijavio agregatora da mu ne isplaćuje plaću.
"Wolt ne ulazi u poslovni odnos između agregatora i zaposlenika, svakako pokušajte iskomunicirati rješenje navedenog problema s vašim agregatorom", bio je odgovor Wolta koji nam je pokazao Mladen.
Ekipa Provjerenoga pokušala je stupiti u kontakt s nekima od agregatora kako bi ih pitali za uvjete života i rada njihovih dostavljača. Jedni su odbili stati pred kameru, drugi su rekli da će nam se javiti PR služba, no ona se nikad nije javila. Posredničke agencije, agregatori, stotine firmi koje uvoze strane radnike i uzimaju im goleme provizije u Hrvatskoj, ispada da rade što hoće.
"Agregatori su kao posredničke tvrtke koje otvore firmu, dođu do nekih 300 tisuća kuna, što je granica za plaćanje PDV-a, onda zatvore firmu, otvore drugu i tako cijelo vrijeme. Njihovo postojanje više nema nikakva smisla. Mi sad zahtijevamo direktno zapošljavanje preko platforme ili rad preko obrta, kao samozaposlene osobe", zaključio je Mladen.
Iz Državnog inspektorata kažu da su u 2021. utvrdili 45 prekršaja i podnijeli 20 optužnih prijedloga protiv poslodavaca, ali i državljana trećih zemalja. U 2022. utvrdili su 37 prekršaja. Koliko ima agregatora, ne znaju, no od sljedeće godine počet će se voditi njihova evidencija, kažu.
U međuvremenu ukidanje kvota za uvoz stranih radnika dodatno pogoduje izrabljivačkoj klimi i nesigurnom načinu rada za sve radnike digitalnih platformi, koji bez obzira na to bili stranci ili domaći, imaju pravo na pristojno plaćenu satnicu od koje mogu živjeti. Sve ostalo teško je kršenje ne samo zakona nego i svakog civilizacijskog dosega.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.