Najviše povlaštene mirovine primaju umirovljeni političari, a najviše novca ide na najbrojniju skupinu, branitelje. No, po kakvom će se modelu mirovine rezati, vladajući još nemaju ideju. Konji su sada zanimacija umirovljenog zapovjednika obrane Vukovara. Branko Borković statusno je umirovljen s 35 godina. Sada na pragu pedesetih svjestan je da zbog štednje i njegovu mirovinu čeka rezanje. 'Niz branitelja su nasilno tjerali u mirovine, doškolovali smo ih,i pa su ih tjerali u mirovine da bi sada govorili da su višak', rekao je Borković.
>> Povlaštene mirovine ipak se režu u srpnju
Više od sedam milijardi kuna godišnje država izdvaja za povlaštene mirovine. Planira uštedjeti milijardu. Velike su razlike među povlaštenim mirovinama svjestan je Borković. 'Da je mirovina mala, da čovjek ne može živjeti od toga, do onoga da netko tko je dvije godine sjedio u Saboru i nije progovorio ni riječi ima tri puta više od branitelja koji je itekako teško stradao u ratu', kaže Borković. Gotovo 77 tisuća povlaštenih mirovina otpada na borce Drugog svjetskog rata, političke zatvorenike i pripadnike JNA. Od ostalih 103 tisuće povlaštenih najviše je branitelja. U istoj su kategoriji, vojska, policija, ali i rudari i radnici izloženi azbestu te akademici i umirovljeni zastupnici i ministri.
'Ja bih volio da najosjetljiviji kojima dugujemo jako puno, najmanje osjete, no teret je na Vladi neka odluči', kaže Ivo Josipović, predsjednik RH. 'Treba odvojiti mirovine zarađene radom od mirovina koje su statusne', rekao je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a. 2.200 kuna iznosi najniža povlaštena mirovina. Prima ju pripadnik domobranske vojske. Najviša prosječna je ona umirovljenih političara. 'Ni jedna mirovina koja je statusna ne smije biti veća od najviše mirovine koja je zarađena radom', smatra Hrelja. Svi moramo položiti nešto na oltar reformi, poručuje predsjednik, ali i Vlada. No zasada o modelu rezanja mirovina šute. Svjesni su da je svako diranje u branitelje, zapravo diranje u vlastito biračko tijelo.