Ustavni suci vrlo bi skoro trebali odlučiti hoće li, na zahtjev skupine građana, ocjenjivati ustavnost unošenja u Ustav definicije braka kao životne zajednice muškarca i žene, o čemu za sada imaju podijeljena mišljenja.
Dio sudaca, kako se neslužbeno doznaje, smatra da bi se sud trebao oglasiti u povodu prijedloga građana i to što skorije, s obzirom da je referendum raspisan već za 1. prosinca.
>> Predan zahtjev za ocjenom ustavnosti referendumskog pitanja!
Uvjereni su da bi se Ustavni sud morao jasno očitovati o tome što bi ustavna definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene značila za prava LGBT manjine u Hrvatskoj. S druge strane, dio ustavnih sudaca smatra da jedino Sabor može zatražiti ocjenu ustavnosti referndumskog pitanja.
S obzirom da je Sabor odbio takvu mogućnost, Ustavni sud nema se pravo miješati, tumači dio sudaca, koji 'smiješnim' naziva tumačenje o hijerarhiji propisa, odnosno da je brak zakonska materija, koja se ne može unositi u Ustav.
Vladimir Šeks: Ustavni sud više nema mogućnosti ocjenjivati ustavnost
Vladimir Šeks (HDZ) uvjeren je da Ustavni sud više nema mogućnosti ocjenjivati ustavnost referendumskog pitanja, ali ni saborske odluke o raspisivanju referenduma.
'Po mom pravnom shvaćanju, Ustavni sud više nema mogućnost ocjenjivanja odluke Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma, o čemu se špekulira u medijima. Po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, ustavnost referendumskog pitanja Ustavni sud može ocijeniti jedino na zahtjev Sabora, a Sabor je odbio takav prijedlog zastupnice Jadranke Kosor', rekao je Šeks Hini.
Dodao je da Ustavni sud samoinicijativno može ispitivati tek zakonitost i ustavnost tijeka referenduma, 'što ne znači da može naknadno ispitivati ustavnost sadržaja referendumskog pitanja'.
Medijske napise o tome da se Ustavni sud sprema srušiti referendum Šeks smatra pritiskom na Ustavni sud. Hoće li se Ustavni sud doista i upustiti u ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ili saborske odluke, Šeks nije želio nagađati.
Dragutin Lesar: Moramo pričekati da vidimo daljnje korake Ustavnog suda
Laburist Dragutin Lesar tumači, međutim, da je odluka o raspisivanju referenduma pravni akt te da Ustavni sud ima mogućnost tu odluku staviti na razmatranje.
'S obzirom da se do sada nisu očitovali o samoj ustavnosti referendumskog pitanja, ako je bilo što proceduralno bilo sporno, mogli su na to ukazati ranije. No, moramo pričekati da vidimo njihove daljnje korake', rekao je Lesar.
Upozorio je da zahtjev za ocjenu ustavnosti, koji se, za razliku od prijedloga građana, razmatra po žurnoj proceduri, uz Sabor po Ustavu mogu podnijeti i predsjednik Republike, Vlada, petina zastupnika ili saborsko radno tijelo.
Jozo Radoš: Ustavni je sud ocjenu ustavnosti mogao donijeti i ranije
Jozo Radoš (HNS) smatra da Ustavni sud po Ustavu ima pravo preispitati ustavnost saborske odluke o raspisivanju referenduma, budući da je ovlast Ustavnog suda procijeniti ustavnost svakog akta koji donese Sabor.
Napomenuo je, međutim, da je Ustavni sud sadržaj referendumskog pitanja mogao ocijeniti i ranije, od prvog službenog koraka koji je poduzela građanska inicijativa 'U ime obitelji', kada je Saboru predala 740 tisuća prikupljenih potpisa.
'Sada se otvara mogućnost da se postavi pitanje spora između odluka dvaju najviših tijela (Sabora i Ustavnog suda), što u predstojećim izmjenama Ustava treba otkloniti', rekao je Radoš.
Na pitanje planira li HNS prikupiti potpise petine saborskih zastupnika da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti referendumskog pitanja odgovorio je da Klub o tome nema stav. Osobno misli da to ne treba činiti, jer su pred Ustavnim sudom već prijedlozi za ocjenu ustavnosti koje su podnijeli građani.
Peđa Grbin: Ne komentiramo neprovjerene informacije
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) nije htio nagađati što će poduzeti Ustavni sud. 'To pitajte Ustavni sud. Nećemo komentirati neprovjerene informacije', kratko je rekao Grbin novinarima u Saboru.
SDP-ovi zastupnici danas su neslužbeno tumačili da Ustavni sud može samoinicijativno ili na prijedlog građana ocijeniti ustavnost saborske odluke o raspisivanju referenduma ili samog referendumskog pitanja, da je to mogao učiniti i ranije te da će SDP poštovati svaku odluku Ustavnog suda.
Referendum zatražila inicijativa 'U ime obitelji'
Raspisivanje referenduma o definiciji braka zatražila je građanska inicijativa 'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa. Na referendumu bi građanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg sadržaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.
Podršku inicijativi dali su HDZ i druge konzervativne političke stranke.
Protivnici iznose više argumenata kontra referenduma
Protivnici ustavne definicije braka iznose više razloga kontra referenduma i uvrštavanja spomenute definicije u temeljni pravni akt RH. Jedan od češćih argumenata koji navode je da je samo referendumsko pitanje zapravo protuustavno te da otvara put diskriminaciji izvanbračnih i istospolnih zajednica.
Spominju i Obiteljski zakon, u kojemu definicija braka kao zajednice žene i muškarca već postoji, a dio protivnika navodi i 47 milijuna kuna, koliko je predviđeno da će provedba referenduma koštati porezne obveznike, kao bespotreban trošak.
Među protivnicima ustavne definicije braka su predsjednik Republike, stranke vladajuće koalicije te pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook