E-naručivanje smanjile čekanje

Ravnatelj HZZO-a: Morao sam intervenirati za punicu preko ravnateljstva bolnice

Slika nije dostupna
Hrvatski zdravstveni sustav građane često izluđuje. Posebno one koji trebaju pregled. Višemjesečno čekanje, nervoza pa na žalost i korpucija kako bi se došlo prije reda, informatizacijom bi se mogli dramatično smanjiti.

E-naručivanje, koje je osmislio ministar Milinović, a nadograđuje ga ministar Ostojić, građanima bi usluge trebalo učiniti bržim. Za sada sustav radi u dvije županije, a kad sustav zaživi u cijeloj Hrvatskoj pacijenti neće moći nepotrebno zauzimati više termina u nekoliko bolnica, kao što je bilo do sada. Procjenjivalo se da je oko 560 tisuća ljudi, koji se nalaze na listama čekanja, svaki deseti tamo nepotrebno.

'Moja punica došla je kod mene u bolnicu. Nije mogla realizirati običan pregled uha, nego je morala mene nazvati da ja interveniram preko ravnateljstva, zato što je dobila termin za devet mjeseci', kaže Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a.

Ubuduće bi svi trebali iati iste mogućnosti, poručuje prvi čovjek HZZO-a. Povlačenju za rukav, tvrdi ministar, stat će na kraj e-liste, kao i naručivanje. 'Svrha je naručivanja da svaki pacijent Marko Marković ili Ana Anić ima pravo s istim šansama doći na bilo koji pregled, a to će im omogućiti ovaj sustav', kazao je ministar zdravlja Rajko Ostojić.

>> Unatoč najavama e-liste čekanja ipak nisu zaživjele

E-liste, čiji je projekt započeo u kolovozu, u samo četiri bolnice smanjile su liste čekanja, prema podacima ministarstva za 30 posto. Kroz e-naručivanje, od rujna su prema bolnicama upućene 992 narudžbe. Sve crno na bijelo.

'I kao što možemo vidjeti koja je top lista liječnika koji naručuju, tako ćemo za 6 do 9 mjeseci vidjeti koliko koji kirurg radi, operira, što operira, male, srednje ili teške operacije. Svaki je dobio šifru kroz koju ga sustav prati.

Boljku zdravstva čine i nemarni pacijenti. Samo u četiri mjeseca u bolnici Dubrava nije podignut 391 nalaz CT-a, odnosno svaki peti, te 113 nalaza magnetske rezonance, svaki deseti. Na godišnjoj razini to je trošak od milijun i petsto tisuća kuna, u svim kliničkim bolnicama u Hrvatskoj vrtoglavih 15 milijuna kuna.

KB Dubrava najbolje pokazuje kako uštedjeti. Samim ažuriranjem podataka i određivanjem prioriteta smanjili su listu za 25 posto, a da nisu u sustavu. Ministru su ovakve i slične uštede važne, jer će mu dogodine proračun opet biti znatno manji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook