Premijer Andrej Plenković nakon niza sastanaka u Banskim dvorima održao je s ministrima i ministricama izvanrednu sjednicu Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu vezano za situaciju u Ukrajini.
"Svjedoci smo ničim izazvanog brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu, i to kopnom, zrakom i s brodova te u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se nikakav napad ne sprema, sad su maske pale. Žele okupirati najveću europsku zemlju. Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je obmanjivao svjetsku javnost", poručio je Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade.
''Hrvatski narod jako dobro zna što znači obraniti svoju domovinu od agresije. Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu. Za Hrvatsku dileme nema: može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, da se vrate politici razuma i dijaloga'', poručio je Plenković.
''Za razliku od napada na Hrvatsku, kada je reakcija međunarodne zajednice bila ispod očekivanja, u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj reakciji Europske unije (EU), koja je naučila pogrešku. Stavljeni smo pred gotov čin, nema mjesta kalkuliranju. Svjesni smo da će sankcije Rusiji imati posljedice i za EU i za Hrvatsku, ali Hrvatska i ostale članice EU-a odabrale su jedino ispravno'', dodao je.
''Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstvena. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. ... Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom'', istaknuo je hrvatski premijer.
''Stati uz bok ukrajinskog naroda jedini je pravi put''
''Donijet ćemo danas odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna'', naveo je Plenković i najavio da će u srijedu u Saboru biti održana rasprava o Ukrajini.
''U tijeku je rasprava o isključenju nekih ruskih banaka iz SWIFT-a. Hrvatska će se pridružiti odluci'', također je najavio te zaključio: ''Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu, to bi značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo. Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, na to smo i upozoravali. To je jedini pravi put. Hrvatska je podržala europski put Ukrajine, zajedno sa Zelenskim sam u prosincu potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo.''
''Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put'', istaknuo je i dodao da je ''Vlada reagirala već par sati od napada na Ukrajinu'': ''Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini, kao i niz mjera kojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom, kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima.''
Plenković je ponovno istaknuo važnost izgradnje LNG-a na Krku: ''Time je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Njegovi kapaciteti su u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika, što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava, kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.''
MVEP će kontaktirati sa svim hrvatskim državljanima u Ukrajini
''Većina hrvatskih državljana nalazi se u Kijevu, a dio u Poldavi i Lavovu. U Ukrajini se nalazi između 30 i 40 hrvatskih državljana. Prije agresije bilo ih je 114'', brojke su koje je iznio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Istaknuo je da je MVEP imao brojeve telefona i kontakte svih hrvatskih državljana i poručio da će ih danas sve nazvati i utvrditi gdje su i što trebaju.
''Broj građana se stalno mijenja jer dio njih uspijeva prijeći granici s EU-om, a radna skupina Ministarstva će kontaktirati sve osobe s popisa i utvrditi točan broj ljudi i njihovo mjesto boravka", objasnio je ministar vanjskih i europskih poslova te dodao da su angažirana i hrvatska veleposlanstva u državama susjedima Ukrajine.
"Od prvog dana početka agresije sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti su se aktivirale kako bi se osigurao sveobuhvatni pristup vezan za prihvat izbjeglica i daljnje potrebe. Od 25. do 28. veljače jutros u šest sati u Republiku Hrvatsku je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine. Neki se nalaze u motelu Plitvice, a ostali su u privatnom aranžmanu. Organiziraju se i prihvatni centri u Osijeku, u Zagrebu te u Krapinskim Toplicama'', kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Podsjetio je da neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe: ''Sve skupa može doseći brojku od osam milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice.''
Kako bi sva nadležna tijela i institucije koordinirano djelovale u provođenju mjera i aktivnosti pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja stanovništva iz Ukrajine, Vlada je osnovala Međuresornu radnu skupinu čijim će radom koordinirati MUP.
Njezina zadaća bit će koordinirano djelovanje svih nadležnih tijela i institucija te provođenje mjera i aktivnosti radi pružanja humanitarne pomoći prihvata i zbrinjavanje stanovništva iz Ukrajine, a MUP će obavljati i stručne tehničke i administrativne poslove.
Vlada je na sjednici osnovala i Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja te Ekspertnu radnu skupinu za koordinaciju i potporu pružanja zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine.
Zabranjen let ruskim avionima iznad Hrvatske
"Uslijed ruskih aktivnosti u Ukrajini države članice EU-a uvele su sankcije Ruskoj federaciji. Većina država članica EU-a i UK-a su uvele mjere kojima ruskim zračnim prijevoznicima zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica'', kazao je ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković.
Vlada je zabranila letove zrakoplovima ruskih aviokompanija u hrvatskom zračnom prostoru kao i korištenje hrvatskih zračnih luka te osnovala povjerenstva za praćenje stanja na tržištu i u opskrbi plinom i naftom.
Prema Odluci o zabrani ulaska, izlaska i preleta u i iz područja letnih informacija Zagreb zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zrakoplovima unajmljenim, operiranim ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije zabranjuje se ulazak, izlazak i prelet područja letnih informacija Zagreb.
Praktički je riječ o zabrani polijetanja i slijetanja ruskim zrakoplovima u i iz hrvatskih zračnih luka, rekao je Butković, a iz zabrane su izuzeti humanitarni letovi, letovi u svrhu potrage i spašavanja s posebnim odobrenjem kao i letovi u slučaju izvanrednih okolnosti, kao što su mogući repatrijacijski letovi.
Vlada je imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata. Njihov zadatak je praćenje tržišta plina i nafte te savjetovanje Vlada o pitanjima sigurnosti opskrbe, a sačinjavat će ga stručnjaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Plinacroa, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, Gradske plinare Zagreb, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike.
Dovoljno novca za isplatu osiguranih štednih uloga u Sberbanku Hrvatska
Što se tiče posljedica rata na istoku Europe na hrvatsku ekonomiju, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da bi u ovom trenutku procjena po pitanju BDP-a bila preuranjena: ''Aktualno je nekoliko tema, jedna od njih je SWIFT - međunarodni sustav financijske komunikacije među bankama, iz kojeg je zasad isključena ruska središnja banka, a u roku par sati bi taj broj banaka mogao biti proširen. Hrvatska će implementirati sve što bude dogovoreno.''
Govoreći o Fortenova grupi, prva informacija je da je kompanija stabilna, istaknuo je Marić: ''S obzirom na to da se radi o važnoj banci, koja pokriva oko 2,3 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj, pod nadzorom je ESB-a, koji pažljivo prati situaciju. ESB je noćas ocijenio da je Sberbank u Austriji sa svojim podružnicama u Hrvatskoj i Sloveniji u opasnosti da će propasti ili vjerojatno propasti. Ta terminologija se koristi u smislu da su stečeni uvjeti da se pokrene stečajni postupak nad bankom. Evidentno, s obzirom na sve okolnosti, banka posljednjih dana trpi određene pritiske. Sukladno tome je ESB dao svoje priopćenje."
"Moratorij koji je na snazi do sutra u ponoć želi ustabiliti poslovanje dok sanacijski odbor ne donese odluku. Inzistirat ćemo da se izbori za mogućnost sanacije Sberbanka u Hrvatskoj. U povijesti Republike Hrvatske je provedeno sedam sanacija i sve su provedene uspješno'', ustvrdio je Marić te pojasnio drugi scenarij, a to je da dođe do likvidacije objasnivši da tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita do 100.000 eura.
Izvijestio je da je u Sberbanku Hrvatska do izbijanja kriza bilo gotovo 70.000 deponenata, od kojih je "velika većina u sustavu osiguranih štednih uloga", pri čemu je prag osiguranih depozita 100.000 eura, a u iznimnim okolnostima 130.000. ''Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane", rekao je Marić i rekao da je ako dođe do likvidacije Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do 10 dana. Ukupni iznos tih uloga je 3,82 milijarde kuna, rekao je ministar financija.
Uoči izvanredne sjednice Vlade Plenković je održao sastanke s parlamentarnom većinom te s čelnicima oporbenih stranaka kako bi ih informirao o daljnjim mjerama Vlade za pomoć Ukrajini, repatrijaciji hrvatskih državljana, provedbi restriktivnih mjera protiv Rusije te zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica.
Konstatirano je jedinstveno stajalište parlamentarne većine i oporbe o podršci Ukrajini te osudi ruske invazije i agresije, objavio je Plenković odmah nakon razgovora s koalicijskim partnerima i oporbom.
Više o ratu u Ukrajini čitajte >> OVDJE.