Loša strana ekološke proizvodnje jest to što su pola od ukupnih ekoloških površina livade i pašnjaci, za koje se odnedavno nude izdašni poticaji. Pravih proizvođača još je uvijek malo.
Dvadesetdevetogodišnji Boris Bagadi napustio je Zagreb i umjesto posla u koorporaciji izabrao zemlju. U Mikleušu nedaleko od Slatine na 12 hektara ekološki uzgaja aroniju, borovnicu i šumske jagode.
"Imamo tržište, radimo plasman s jednim domaćim lancem zdrave hrane s kojim imamo dobru suradnju i to je zapravo ono što poljoprivrednik, seljak najviše treba", kaže Boris.
Ekološki proizvodi sve su traženiji. Na osječkoj tržnici Marica za svoje kupine i kupinovo vino ima stalne kupce.
"Već godinama kupuju, ali kvalitetom je naša kupina sasvim drugačija od konvencionalne, imamo slatku sortu koja je privukla ljude", kaže Marica Završki, ekoproizvođačica.
Broj ekoloških proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom u stalnom je porastu. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska bilježi porast od 20 posto. Potencijal je još veći.
"Nema još dovoljno mjera, nema poticaja ili nema dovoljno znanja, a možda i volje da se ide u preradu, proizvodnju, poduzetništvo", kaže Ljiljana Olujić, voditeljica mreže ekoloških proizvođača.
Poticaji nisu bili motiv Zvonimiru Laslu, ekoproizvođaču koji se odlučio na rijedak oblik plantažnog uzgoja (plantaža bazge zbog ljekovitih bobica). Njegovi su planovi veliki i ne planira odustati od ekološkog načina proizvodnje. Razlog je tomu prije svega tržište, na kojemu je velika potražnja za ekoproizvodima. Takav će se pozitivan trend po svim prognozama nastaviti i, nadamo se, potaknuti druge proivođače na ekološku proizvodnju, poput naših sugovornika.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr