Pusić sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije na kojem su kao teme najavljeni BiH i stanje u Siriji i Ukrajini. Ministri bi također trebali razgovarati o pismu ruskog predsjednika Vladimira Putina europskim premijerima kojima je zaprijetio zaustavljanjem isporuke plina Ukrajini ako ne plati svoje dugove. Među ostalima pismo je bilo upućeno i hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću.
"Putin je pismo uputio cijelom niz predsjednika država i vlada", podsjetila je Pusić. Jasno je da Ukrajina "utječe na našu regiju i zbog energetske situacije, a utječe i diktirajući dnevni red sastanka. Postojala je realna opasnost da BiH ispadne s dnevnog reda zbog te neobično važne i donekle zastrašujuće teme", naglasila je šefica hrvatske diplomacije govoreći o ukrajinskoj krizi.
"To pokazuje koliko je važna energetska politika EU-a, pa kroz to i položaj i doprinos naše regije u alternativnim izvorima i pravcima", dodala je Pusić.
Na pitanje o Bosni i Hercegovini, Pusić je kazala da je važno da će se, suprotno originalnom planu po kojem je bilo predviđeno samo da se usvoje zaključci bez rasprave, "danas razgovarati o BiH".
"Prvo što je dobro jest da smo uspjeli da se uopće raspravlja, da je tema na dnevnom redu", rekla je Pusić. Važno je "da se potvrđuje europska perspektiva, ali i da se u zaključcima govori o tome da je potreban širi pristup, da je potrebna aktivna uloga europskih institucija u tome da BiH dosegne kriterije. Kao što znate, mi smo baš naglasili da ne zagovaramo spuštanje k
Najmanje 100 separatista napalo sjedište policije u Horlivki
Pusić je naglasila i važnu ulogu civilnog društva u BiH što, po njoj, "ne može biti ukrasna rečenica". "Po mom mišljenju to znači da treba motivirati ljude koji su spremni angažirati se.. da uđu i preuzmu neke odgovornosti i u ovoj izbornoj politici", kazala je.
U listopadu ove godine u BiH će biti opći izbori.
Pusić je odgovarajući na pitanje koliko bi neprovođenje presude Sejdić-Finci moglo ugroziti kredibilitet rezultata izbora, odgovorila da je to "kontinuirana zadaća". "Koliko znam, postojala su tri prijedloga koja nisu nerealna kako bi se moglo to implementirati, ali ideja s jedne strane konstitutivnih naroda i s druge strane zaštite i reprezentacije manjina je također nešto što je zadaća, ne samo do izbora nego i nakon izbora", kazala je Pusić.
Zbog nesloge političara do danas nije provedena presuda Europskog suda za ljudska prava iz 2009., nazvana "Sejdić-Finci" prema državljanima BiH kojima su odbijene kandidature za najviše državne dužnosti jer su pripadnici romske i židovske manjine, a ne triju konstitutivnih naroda. Da bi provela presudu koja koči njezin put prema Europskoj uniji, BiH iz ustava treba izbaciti te diskriminirajuće odredbe. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook