Pronaći antihrvatske subjekte, osnovati Povjerenstvo za kroatizaciju, prepoznati interesne skupine koje uvode globalistički sadržaj u kulturu, revidirati udžbenike povijesti, ukloniti nepoćudne autore iz lektire, ukinuti Novosti, promijeniti ime Leksikografskog zavoda.
Dio je to političkog programa Domovinskog pokreta o tome kako žele promijeniti hrvatsko društvo, koji su analizirali stručnjaci i ocijenili da su segmenti tog programa diskriminatorni, cenzorski, ugrožavajući za slobodu govora i informiranja i opasni po demokratsko društvo.
Reporterka Provjerenog Danka Derifaj razgovarala je sa šest stručnjaka koji se profesionalno ili znanstveno bave kulturom, pravom, migracijama, medijima, mladima i položajem žena u društvu, a koji su analizirali sadržaj programa Domovinskog pokreta.
"Ja tu vidim cijeli niz kršenja ljudskih prava i zapravo niz diskriminacije koja je zakonski zabranjena", smatra sociologinja Ksenija Klasnić.
"Vidimo da se želi ograničiti kritičko mišljenje, sloboda razmišljanja u školama i ne vidimo da se priča dovoljno o onome što je mladima bitno", komentirao je Josip Miličević, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske.
"To sve skupa podsjeća na neke prošle režime i neka prošla vremena u kojima se isto tako definiralo što je izopačena umjetnost, što su antidržavni umjetnici", rekla je Nora Krstulović, redateljica i urednica portala Teatar.hr.
"Kompletno sve što sam pročitala u tom programu je protivno temeljnim standardima zaštite slobode i medija", smatra odvjetnica Vesna Alaburić.
Zastarjeli pristup društvu
Ksenija Klasnić sociologinja je koja se bavi proučavanjem tradicionalnih uloga i žena u društvu. Za prvo poglavlje - Demografski oporavak i zaštita obitelji kaže da je isključiv i poguban prvenstveno za žene, a onda i za cijelo društvo. Uočila je diskriminaciju po tri osnove: na temelju spola, bračnog statusa i seksualne orijentacije. Program stimulira majke koje će ostati kod kuće odgajati djecu, financijski nagrađuje sklapanje brakova, a homoseksualnim parovima zabranjuje usvajanje djece.
"Tu je problem prvo da se ženu smješta u privatnu sferu, da se želi zapravo prikazati da je to nešto prirodno, da je prirodno da se isključivo majka brine za djecu. Mi se ne bavimo biologijom, mi se bavimo društvom, to više danas nije tako i to ne bi trebalo biti tako i ne bismo se trebali ponovno vraćati na te stare ideje koje su vidno štetne za žene", objasnila je Klasnić.
Da se u programu radi se o zastarjelom, tradicionalnom pristupu društvu koji nije u skladu s vremenom u kojem živimo, slažu se i u Mreži mladih Hrvatske.
"Hoćemo li se vratiti tome da podučavamo učenice tome kako samo biti majke i domaćice, hoćemo li se vratiti tome da podučavamo učenike kako da budu ratnici, očevi i ništa drugo?" komentirao je Josip Miličević.
"To zvuči jako tradicionalno, mogli bismo to nazvati konzervativnom rodnom ideologijom, a to nikako nije dobro za žene. To je nešto čega se suvremena, moderna društva nastoje osloboditi", objasnila je sociologinja Ksenija Klasnić.
Isključiv je i pogled na kulturu, koja se na nekoliko mjesta spominje kao prostor koji se mora kroatizirati, revidirati i očistiti od antihrvatskih subjekata. Novinarka i dramaturginja prokomentirala je Novi hrvatski kulturni imaginarij, kako DP naziva svoju kulturnu politiku.
"Mislim da to dobro definira kako Domovinski pokret vidi funkciju Ministarstva kulture u budućnosti pod njihovom vlašću kao Ministarstvo propagande i Ministarstvo bolje prošlosti, u tom će smislu oni izimaginirati bolju prošlost i istinu koje se valjda svi moramo držati", komentirala je Nora Krstulović.
Veliki dio kulturnog sektora prema DP-u trebalo bi revidirati. Nora Krstulović ne vidi problem u reviziji financiranja, ali problematičnim smatra najavljenu reviziju kvalitete umjetničkih djela kojima su financije odobrene.
"Bilo bi iznimno zanimljivo da čujemo tko će to raditi i po kojim kriterijima i principima. Ako je princip ono što se navodi kao prvi zadatak, a to je podizanje svijesti o nacionalnom identitetu, moram podsjetiti da nacionalni identitet nije jednoznačna stvar, nije jednaka za sve, nije nigdje propisana i bojim se da oni to planiraju mijenjati od prigode do prigode, od interesa do interesa. Ne tako davno g. Penava uvjeravao nas je da je istraživanje poslovanja Pavla Vujnovca također protuhrvatska djelatnost", prisjetila se Krstulović.
Dosadašnju Vladu u svom programu DP proziva za uzurpaciju prostora NSB-a, oni će je, kako kažu, vratiti kulturi. Dojučerašnje uzurpatore ovih dana smatraju partnerima u pregovorima za sastavljanje nove Vlade. U toj će vladi DP, barem prema onom što su u srijedu dogovorili, dobiti ministarstvo poljoprivrede, novi resor demografije te energetiku, koja se izdvaja iz ministarstva gospodarstva. Ono na što su u svom programu osobito isticali, uklanjanje SDSS-a iz Vlade, u tome su uspjeli. No u svom programu kao jednu od glavnih promjena izbornog sustava navode smanjivanje zastupničkih mandata manjinama.
"Čim se stekne dojam da vi posebno udarate na jednu skupinu tih manjina, onda se postavlja pitanje zašto se to radi, je li to zaista ideja da se uredi birački sustav u Hrvatskoj ili je to obračun s jednim manjinama, posebno od stranke koja ima bazu i sjedište u području koje znamo da je bilo visoko konfliktno, gdje je bila agresija, gdje su bili ratni zločini, zna se što je Vukovar. Dakle, obični građanin ne može se oteti dojmu da to nije samo želja ajmo srediti birački, izborni sustav, nego ajmo se obračunati s jednom manjinom koja nam je nacionalno i etnički nepodobna", rekao je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta.
Nepodoban je i medij Novosti, koji se u programu posebno apostrofira kao antihrvatski element kojem treba spriječiti financiranje, no predviđa se i analiza financija i vlasničke strukture i ostalih medija, kako bi se eliminiralo nepodobne po mjerilima Domovinskog pokreta.
"Nije problem je li onaj ili ovaj vlasnik nekog medija, suština je stvari da imamo brojne medijske grupe i da imamo različita i politička i svjetonazorska stajališta prisutna u medijskom prostoru, mislim da je ova simplifikacija, ja je barem tako iščitavam s namjerom eliminacije, opet po kriteriju - taj vlasnik je takvih i takvih svjetonazora, prema tome državni je neprijatelj ili sigurnosni problem i to je medij kojim se moramo pozabaviti u smislu eliminacije i ušutkavanja", kaže odvjetnica Vesna Alaburić.
Jedna od promjena koja se navodi jest promjena imena Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, a potom će uslijediti i kadrovske promjene uprave. Kao prvi projekt nove uprave navodi se izrada Enciklopedije Domovinskog rata u četiri sveska.
Riječ revizija u programu se spominje 15-ak puta, nadzor 21 put. Poseban je naglasak na isključivanju programa za nacionalne manjine iz obrazovnog sustava.
Nadzor je predviđen i u trećem poglavlju programa Mediji u RH. Njih se apostrofira kao važan segment državne i nacionalne sigurnosti.
"Naravno da raznorazne stvari mogu biti sigurnosni problem, ali nikad se mediji i novinarstvo ne svrstavaju u zonu sigurnosnog problema niti to možemo stavljati u sferu bilo kojega posla. Namjerno je stavljen naglasak na sigurnosne probleme upravo zato da se pojača ova podjela na mi i oni koji su zapravo neprijatelji države", rekla je Alaburić.
Neprijatelje države vidi se svuda, stoga se u poglavlju o nacionalnoj sigurnosti i migracijama mogu pročitati čak i netočne informacije poput one da su migranti 99 % posto muškarci u dobi od 20 do 30 godina, kaže nam sociolog koji se pitanjem migracija godinama bavi iz znanstvene perspektive.
"Malo sam se iznenadio, to je ustvari netočan podatak, ne znam je li omaškom ili je zaista namjerno stavljen na takav način, ali je zaista lako provjerljiv u tri klika mišem. Sudeći po ovim podacima koji su javno dostupni na stranicama MUP-a, barem 25 % te populacije su žene i djeca, znači ne možemo nikako govoriti o tome da je sad 99 % posto samo isključivo muškaraca u dobi od 20 do 30 godina i apostrofira se često da su vojno sposobni, a vidimo zapravo da su omjeri drukčiji", rekao je Drago Župarić Ilijić s Filozofskog fakulteta.
I nije to jedina dezinformacija na koju upozoravaju stručnjaci s kojima je razgovarala Danka Derifaj.
"Piše da Ustav RH definira obitelj kao zajednicu muškarca i žene, to nije točno. Ustav RH ne definira obitelj, nego brak. Brak je definiran kao zajednica žene i muškarca i to znamo odnedavno. Znamo i da nije tako u cijelom svijetu, ali, eto, kod nas sad jest, nadam se ne baš zadugo. Obitelj je puno šira od braka, obitelji postoje različite, ne samo istog spola, nego i različitog spola", kaže sociologinja Klasnić.
Jedna je od najavljenih stvari deratifikacija Istanbulske konvencije, dakle poništavanje potpisa hrvatske države na deklaraciju koja se bavi zaštitom žena od nasilja.
"To je vrlo, vrlo opasno. Ja ne znam jesu li oni ikada pročitali Istanbulsku konvenciju, ne znam što je problematično u tome da se žene zaštiti od nasilja, zaista ne mogu shvatiti kako", kaže Klasnić.
Svi sugovornici Provjerenog slažu se da je program napisan tako da ulijeva strah od drugog i drukčijeg.
"Ne bih to nazvala političkim programom, nazvala bih to jednom deklaracijom, da je samo moj program, moji politički stavovi, moja ideologija i moja vjera nešto što mojoj zemlji donosi dobrobit, a sve ono drugo je neprijateljsko, sigurnosni problem, kvalificira se kao neojugoslavenstvo i neokomunizam. Mislim da je to užasno pogubno, a posebno ovako jedan javni prostor, medije i novinare, dijeliti na mi i oni, a pritom su oni nešto što je neprijateljsko. A zna se ako je nešto neprijateljsko, onda su raznorazna sredstva dopuštena da se to neprijateljsko ušutka i eliminira. Zato mislim da je to vrlo, vrlo pogubna deklaracija", komentirala je Alaburić, odvjetnica za medijsko pravo.
Zanimljivo je da je većina programa izrazito konzervativna, no dio koji se odnosi na gospodarstvo i energetiku izrazito je liberalan. Predlaže se što manje uplitanja države, ukidanje poreza, deregulacija. Jesu li segmenti koji se kose s demokratskim standardima moderne države samo dimna zavjesa dok pravi interes Domovinskog pokreta leži u upravljanju prirodnim resursima, saznat ćemo uskoro. Jedno je sigurno, radi se o stranci čije bi namjere mogle zaista uvelike promijeniti živote hrvatskih građana, kao što smo u njihovu programu i upozoreni. Kako i u kojoj mjeri, sad ovisi o Andreju Plenkoviću.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr