Nedavno su objavljeni službeni podaci u kojima je vidljivo da se u većini osnovnih škola Vukovarsko-srijemske županije, posebice u dijelu županjske Posavine, broj učenika smanjio za polovicu. Ekipa Provjerenog posjetila je taj kraj, gdje su je dočekale puste ulice te jednako prazna dječja igrališta i kuće u kojima nitko više ne živi.
"Ja imam dva unuka u Njemačkoj. Neće se oni vratiti. Bili su, ljeto su ovdje kod mene i slabo govore hrvatski. Idu u školu tamo, sad će u srednje škole. Oni su se prilagodili tome i oni ne znaju ovdje živjeti. Oni tamo imaju svoje društvo, obitelj, prijatelje", rekao je Ivan Kadić iz Gradišta.
Selo postalo mali grad
Kadić je 40 godina radio kao učitelj Tjelesnog odgoja u Osnovnoj školi Gradište. Puno toga se od tada promijenilo, kaže, i u samom selu.
"Sad je i selo postalo gradić. Nemate životinja i ne čujete ni vrabaca. Promijenili su se i međuljudski odnosi", rekao je pa dodao: "Bilo je više društvenih spona. Danas toga nema. Imate kulturno-umjetnička društva i sportska društva, ali to je da obaviš svoj posao i gotovo. Nema onako neke privatnosti."
Ivan Petričević iz Gundinaca ističe da se stanovnici tog velikog slavonskog sela, koje je oduvijek bilo poznato po poljoprivredi, sve više okreću raznim obrtima.
"Ne moraju biti ni izvrsni učenici, ali budu relativno uspješni. Odaberu dobar obrt i ja u šali kažem da je danas puno traženiji dobar majstor nego dobar učitelj", napomenuo je.
No, svi se slažu u jednom, da će i ovdje, kao i u ostatku Hrvatske, one koji su otišli trbuhom za kruhom u Njemačku ili Irsku zamijeniti strani radnici.
"Konkretno imam i prijatelje iz Indije koji su došli ovdje raditi. Neki od njih su vrlo kvalitetni i radnici i kvalitetni kao osobe. Znači, strani radnici dolaze. To je normalna slika kad gledamo poduzeća, firme koje rade na infrastrukturi", smatra Petričević.
Unuci se čude kokoši
Unuci koji iz Njemačke dođu u posjet djedu u Gradište, čude se, kaže Kadić, svemu što vide oko sebe u selu iz kojeg su im roditelji otišli u potrazi ne samo za boljim životom već i bolje uređenim društvom.
"Izgleda im čudno. Ja im pustio kokoš pa gledaju kokoši. Čudno im je da u bašči raste kruška i jabuka. Volio bih da dođu, da ih povedem malo na pecanja. Ako ništa, da vide da ribe žive u vodi", ispričao je Kadić.
Slavonija, nekoć žitnica Hrvatske, danas sve češće postaje simbol odlazaka i praznih kuća. Broj učenika u seoskim školama gotovo je prepolovljen, puste su ulice, kao i dječja igrališta.
U posljednjih deset godina iz pet slavonskih županija iselilo se oko 100 tisuća stanovnika. Otišli su u Njemačku, Irsku ili Austriju, u potrazi za boljim životom. Odlazak mladih nije samo osobna odluka – to je udarac zajednici. Obitelji ostaju razdvojene, sela ostaju bez djece, a lokalna ekonomija bez radne snage.
Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu reporterke Provjerenog Barbare Majstorović Ivezić.
This browser does not support the video element.