"Većina pretilih ljudi čak ne jede pred drugima nego se sakriva pa jede kriomice. Što je još gore", napominje trenerica Lejla.
Endokrinolog upozorava da smo u vrhu Europe po debljini. "Volio bih da se to promijeni, ali mi smo, kad gledamo našu poziciju u EU, otprilike na sličnom mjestu i u drugim nekim aspektima što isto tako nije ugodno", ističe.
Liječnik govori - sve je to začarani krug. Ubrzanog tempa života i stresa. Jesmo li uistinu postali robovi loših navika?
"Kolko ja vidim od 50 do 70 posto je brza hrana. Što se tiče nekih otmjenijih restorana to je ispod 10 posto", uočio je dostavljač koji ističe da će ljudi prije svratiti u pekaru, platiti neko pecivo sedam kuna, nego otići u restoran i ostaviti 200 kuna.
No je li istina da su zdrave navike ujedno skupe? Je li tako teško donijeti odluku? Prema podacima Europske zdravstvene ankete i HZZO-a - 65 posto Hrvata bori se s debljinom. I sve počinje od rane dobi. Naime, čak 35 posto školaraca u dobi od 8 i 9 godina ima višak kilograma.
Petar je pao sa 147 na 115 kilograma u otprilike dvije godine. "Ja sam uvijek govorio da jedem jako malo, ali činjenica je da recimo - nakon što sam izbacio kruh, jedan kruh nam je počeo trajati četiri dana, a prije toga smo kupovali svaki dan", rekao je Petar.
Hrvati su inače poznati po potrošnji kruha. Pekarnice su na svakom koraku. Na godinu potrošimo 62 kg kruha po glavi stanovnika, a upravo su ugljikohidrati uz šećere, ti koji su najveći uzročnici prekomjerne težine, izvijestila je reporterka Provjerenog Sara Duvnjak.
"Imala sam 29 godina i kad su mi rekli da imam tumor u 4. stadiju postavlja se pitanje što sam radila krivo, što je zapravo dovelo do tog", prisjeća se Kristina koja je imala tumor limfoma. Ističe da je tek tijekom liječenja i kroz proučavanje stvari koje bi joj mogle pomoći shvatila da ono što je do tad jela nije baš najbolja varijanta.
33-godišnjoj Kristini iz Varaždina liječnici nikada nisu znali reći koji je točan uzrok njezine bolesti, iako je ona uvjerena da prvenstveno sve kreće od tijela - sve ono što u njega unosimo, brige i hranu...
Kristina i njezin suprug odlučili su u potpunosti promijeniti prehranu i pokušati sa svim zdravim alternativama koje su pronašli.
Na kraju mjeseca kada sve zbroji i oduzme, uspije uštediti. Jer zdrava hrana jest skupa, ali ne skuplja od svakodnevnih dostava koje su posljednje dvije godine u Hrvatskoj postale svakodnevica.
Tumor je u remisiji. Ona se posljednje dvije godine, kaže, osjeća bolje i energičnije nego ikad.
Pri vrhu po depresiji
Comfort food, kažu Amerikanci - hrana za utjehu. To je nešto za čime poseže gomila ljudi. Mi spadamo negdje pri vrhu po depresiji.
Danas je to takve hrane lakše doći nego ikada. Dovoljno je samo nekoliko klikova na telefonu. Od pandemijske 2020. godine do danas, dostavljači proživljavaju pravo zlatno doba. A stručnjaci poput fitnes trenerice Lejle sa Zagrebačkog kineziološkog fakuleteta posredno imaju sve više i više posla.
"Često usmjerimo naše klijente i kod psihologa jer nekad je problem unutarnjeg stanja čovjeka koji iz nekog svog osobnog nezadovoljstva jede i poseže za hranom", napominje Lejla. U posljednje dvije godine porasla je i konzumacija alkoholnih pića kao sredstva smirenja. "Čini mi se da u današnje vrijeme više žene konzumiraju alkohol nego muška populacija", uočava Lejla.
"Stil života koji je postao ekstremno nezdrav i on je uzrok zapravo šest, sedam bolesti – debljine, dijabetesa, malignih bolesti, raka, infarkta, moždane kapi, depresije", upozorava endokrinolog koji savjetuje ljudima da "malo stanu na loptu".
"Znamo da je pet obroka idealan broj obroka ako želimo imati idealnu tjelesnu težinu, a da je manje od tri - broj obroka koji vodi u debljinu", kazao je endokrinolog.
"I neće samo tijelo biti zahvalno! Već će, kažu, rasti samopouzdanje, a time ćemo raditi i na vlastitom mentalnom zdravlju", smatra Kristina.
Poanta nije ići iz jedne krajnosti u drugu. Jer svi oni kažu, priušte si cheat day, odnosno, dan kada prevare sami sebe. Pa se tu zalome pizza, hamburger, nešto što, kako kažu - i dalje vole.
I to je sasvim normalno, to je potreba, ali na kraju dana, najvažnije im je da se osjećaju dobro i da su zdravi. Sve ostale stvari koje nam današnje društvo nameće kao prioritet, koji nam to apsolutno ne bi trebao biti, dolazi sam po sebi, a to je bolji izgled. Ipak - što u sebe unosimo i kako se za svoje tijelo brinemo, neće se odraziti na tuđu kvalitetu života, nego isključivo na onu našu.
Više o prehrambenim navikama pogledajte u priloženom videu.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr